Subscribe
Novi sukob između Bruxellesa i Bukurešta uskoro će započeti nakon što je Europska komisija pokrenula novu pravnu akciju protiv Rumunjske, optužujući političare u Bukureštu da ne ispunjavaju svoje obveze praćenja i poboljšanja kvalitete zraka. Odluka Europske komisije da predmet uputi Sudu Europske unije (CJEU) stavlja dodatni pritisak na rumunjsku državu u vrijeme kada problemi onečišćenja i dalje utječu na javno zdravlje i kredibilitet zemlje u ispunjavanju njezinih obveza u području zaštite okoliša. Ovaj novi postupak (najavljen 11. prosinca) dolazi nakon ponovljenih upozorenja posljednjih godina, popraćenih službenim obavijestima, tehničkim izvješćima i službenim pozivima Rumunjskoj da modernizira svoje sustave praćenja i usvoji snažnije politike za smanjenje štetnih emisija.
Europski pravni okvir – Što zapravo zahtijevaju direktive o kvaliteti zraka?
Dobro je poznato da su na razini Europske unije standardi kvalitete zraka utvrđeni u dvije temeljne direktive: Direktivi 2008/50/EZ i Direktivi 2004/107/EZ. Ove dvije direktive ne samo da nameću granične vrijednosti za različite onečišćujuće tvari, već i stroga pravila o tome kako države članice moraju pratiti zrak koji udiše stanovništvo. Ove direktive zahtijevaju od svake države članice EU da instalira dovoljan broj strateški smještenih mjernih stanica kako bi se točno odrazile stvarne razine onečišćenja, kako bi se osigurala kvaliteta, točnost i kontinuitet prikupljenih podataka te da se svi ti podaci redovito dostavljaju Europskoj komisiji u standardiziranim formatima. Druge obveze uključuju poduzimanje odgovarajućih mjera kada razine onečišćenja prijeđu zakonske granice. Navedeni cilj ovih propisa stoga je osigurati da europski građani imaju pristup najčišćem mogućem zraku, bez onečišćujućih tvari, te da nacionalna tijela imaju na raspolaganju sveobuhvatne informacije kako bi mogla brzo intervenirati u rizičnim situacijama.
U slučaju Rumunjske, nalazi Europske komisije istaknuli su nepotpunu i nepouzdanu mrežu praćenja. U svojoj odluci od 11. prosinca 2025., Europska komisija izjavila je da Rumunjska ne osigurava odgovarajuće praćenje onečišćenja zraka. Iako su rumunjske vlasti pokrenule određene projekte modernizacije, procjena Bruxellesa ističe značajne nedostatke u nacionalnoj mreži za mjerenje kvalitete zraka. Komisija je također spomenula glavne probleme u Rumunjskoj. S gledišta EK-a, broj mjernih postaja je nedovoljan u nekoliko regija zemlje, a lokacija nekih mjesta uzorkovanja ne udovoljava tehničkim kriterijima koje je nametnula EU. Nadalje, prema mišljenju EK-a, prikupljeni podaci ne zadovoljavaju standarde kvalitete, što utječe i na točnost izvješća i na vjerodostojnost rezultata. Još jedan negativan aspekt koji je istaknula EK jest da je praćenje ključnih onečišćujućih tvari poput PM10, PM2.5, sumporovog dioksida, dušikovih oksida, teških metala i benzo(a)pirena nepotpuno. U nedostatku ovih točnih informacija, Komisija smatra da Rumunjska ne može realno procijeniti rizike za javno zdravlje, a javne politike o smanjenju onečišćenja su implicitno pogođene.
Postupak protiv Rumunjske nije došao niotkuda, već je zapravo bio rezultat dugog popisa neispunjenih obećanja. Još 2017. godine Europska komisija poslala je prvo formalno pismo obavijesti, nakon čega je 2019. uslijedilo novo upozorenje, a 2023. obrazloženo mišljenje. Tijekom tog vremena, vlade u Bukureštu obećale su modernizaciju nacionalne mreže za praćenje, ali provedba je odgođena ili je ostala djelomično dovršena. Istodobno, nekoliko gradova u Rumunjskoj – uključujući Bukurešt, Cluj-Napocu, Temišvar, Brașov i Iași – u prošlosti su bili predmet postupaka za povredu zbog ponovljenog prekoračenja granica čestica. U nekim slučajevima, Rumunjsku je već osudio Sud EU-a zbog upornih prekoračenja vrijednosti PM10. Nova akcija koju je najavila Komisija ne odnosi se na prekoračenja, već na nemogućnost Rumunjske da ispravno mjeri i izvještava o podacima. U praksi, Bruxelles optužuje Rumunjsku da ne pruža ni minimalne informacije potrebne za službenu procjenu stvarnog stanja onečišćenja. Drugi postupak zbog kojeg Rumunjska riskira sankcije jest nepoštivanje obveza smanjenja emisija. Stoga je, osim upućivanja Sudu EU u vezi s praćenjem zraka, Europska komisija pokrenula još jedan postupak protiv Rumunjske, šaljući novo obrazloženo mišljenje zbog neispunjavanja ciljeva smanjenja emisija finih čestica PM2,5. Ova obveza utvrđena je Direktivom 2016/2284, poznatom i kao NEC Direktiva (Nacionalni gornji limiti emisija). Za one koji nisu upoznati s pojmovima, NEC Direktiva zahtijeva od svake države članice EU da ograniči emisije onečišćujućih tvari poput amonijaka, dušikovih oksida, hlapljivih organskih spojeva ili finih čestica; da razvije Nacionalni program kontrole onečišćenja zraka koji opisuje konkretne mjere za smanjenje emisija i da periodično ažurira taj program kako bi odražavao tehnološki razvoj i nove politike zaštite okoliša. Iako je Rumunjska tek 2023. godine usvojila vlastiti PNCPA, Komisija smatra da dokument ne uključuje dovoljno konkretnih akcija kako bi se osiguralo smanjenje emisija u skladu s preuzetim obvezama. Štoviše, nacionalni inventari koje je Rumunjska dostavila za razdoblje 2022. – 2025. pokazuju da zemlja i dalje prelazi ograničenja za PM2,5, onečišćujuću tvar povezanu posebno s cestovnim prometom, grijanjem kućanstava i određenim industrijskim procesima.
S kojim se rizicima suočava Rumunjska ako ne poduzme mjere u sljedeća dva mjeseca?
Nakon što se pošalje obrazloženo mišljenje, Rumunjska će imati dva mjeseca da odgovori i uvjeri Komisiju da provodi potrebne mjere. Ako to ne učini, sljedeći je korak uputiti stvar Sudu pravde EU-a, gdje rizici za rumunjsku državu uključuju paušalne novčane kazne koje se izriču prilikom donošenja presude, zajedno s dnevnim kaznama dok se ne postigne usklađenost. Drugi rizik je moguće pogoršanje institucionalnih odnosa s Bruxellesom u području politike zaštite okoliša, što bi utjecalo na kredibilitet Rumunjske u budućim pregovorima o zelenoj tranziciji. S obzirom na presedane koje su postavile druge države članice i ovisno o težini nepoštivanja, financijske kazne koje Rumunjska riskira mogle bi doseći desetke milijuna eura.
Iza svih ovih pravnih postupaka krije se konkretna stvarnost: onečišćenje zraka jedan je od najznačajnijih čimbenika rizika za zdravlje u Europi. Europska agencija za okoliš procijenila je da deseci tisuća ljudi u Rumunjskoj svake godine prerano umiru zbog izloženosti finim česticama, dušikovom dioksidu i troposferskom ozonu. Učinci izloženosti finim česticama na stanovništvo dovode do povećanja učestalosti respiratornih bolesti, pogoršanja kardiovaskularnih stanja, smanjenog životnog vijeka u visoko onečišćenim urbanim sredinama i oštećenog razvoja djece, posebno u ranim fazama života. Stoga, iz perspektive Europske komisije, točno praćenje kvalitete zraka nije samo birokratska obveza za državu članicu, već bitan alat za zaštitu javnog zdravlja.
Pitanje koje postavljamo jest: Zašto Rumunjska kasni s ispunjavanjem svojih obveza? Odgovor je vrlo jednostavan. Državne institucije imaju velikih administrativnih i financijskih problema (Rumunjska ima najveći deficit u EU i najveću inflaciju) i, u novije vrijeme, političke probleme (socijaldemokrati svaki drugi dan prijete da će napustiti vladu). Stručnjaci s kojima su se konzultirali posljednjih godina ukazali su na nekoliko razloga zašto Rumunjska kasni s ispunjavanjem svojih obveza. Jedan od razloga je taj što je mreža za praćenje dugo bila nedovoljno financirana, sa zastarjelom opremom, a međuinstitucionalno upravljanje fragmentirano između Ministarstva zaštite okoliša, županijskih agencija i lokalnih vlasti, što ometa modernizaciju.
Drugi uzrok kašnjenja koji su identificirali stručnjaci su administrativna kašnjenja u projektima proširenja mreže za praćenje zraka, uključujući dugotrajne postupke nabave i nedostatak čvrstih politika o gradskom prometu i grijanju stambenih objekata. Svi ovi uzroci otežavaju postizanje stvarnog smanjenja emisija. Nadalje, česte promjene vodstva u institucijama za zaštitu okoliša dovele su do prekida ili odgode ključnih projekata.
Rumunjska se suočava s utrkom s vremenom kako bi izbjegla sankcije
Kako bi izbjegla upućivanje pred Sud EU-a, Rumunjska će u nadolazećem razdoblju (točnije, u sljedeća dva mjeseca) morati dokazati da modernizira svoj sustav praćenja i usvaja najstrože moguće mjere za smanjenje onečišćenja. Među prioritetima koje su stručnjaci identificirali su povećanje broja mjernih stanica u nedovoljno pokrivenim područjima, modernizacija postojeće opreme, provedba politika održive urbane mobilnosti, poticanje prelaska na manje zagađujuće sustave grijanja i, ne manje važno, pojačane kontrole industrijskih aktivnosti. Istodobno, državne vlasti moraju poboljšati transparentnost i dosljednost službenih izvješća Europskoj komisiji. Između europskih obveza i stvarnosti na terenu, trenutna situacija pokazuje da Rumunjska ostaje ranjiva u pogledu usklađenosti s europskim pravilima o kvaliteti zraka. Iako je postignut određeni napredak, on nije dovoljan da bi se pružila potpuna slika stvarne razine onečišćenja i osiguralo smanjenje opasnih emisija. Upravo iz tog razloga, akcija Europske komisije nije samo pravna sankcija, već i snažan signal da Rumunjska mora vrlo ozbiljno shvatiti svoje odgovornosti u zaštiti okoliša. Ulog nije samo izbjegavanje značajnih kazni, već i poboljšanje kvalitete života milijuna Rumunja.