Subscribe
Europska komisija predstavila je novu strategiju za ubrzanje elektrifikacije energetskog sustava Unije, s ciljem postupnog smanjenja korištenja fosilnih goriva u ključnim gospodarskim sektorima, poput industrije, prometa i građevinarstva. Ova inicijativa dio je šireg procesa energetske i klimatske tranzicije Europske unije i ima za cilj transformirati kontinent u prvi svjetski gospodarski sustav temeljen prvenstveno na korištenju električne energije. U kvantitativnom smislu, cilj je povećati elektrifikaciju potrošnje energije s trenutnih 23% na 46% do 2040. godine, što će rezultirati procijenjenim uštedama od približno 260 milijardi eura godišnje zahvaljujući smanjenju uvoza fosilnih goriva. Europska ambicija temelji se na ideji da veća primjena električne energije može istovremeno ojačati energetsku sigurnost, ekonomsku konkurentnost proizvodnog sustava te postizanje ciljeva dekarbonizacije i klimatskih promjena. Iz te perspektive, elektrifikacija se smatra jednim od glavnih alata za postupno smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, promicanje tehnoloških inovacija i jačanje otpornosti europskog energetskog sustava na međunarodne krize i fluktuacije na tržištu energije. Međutim, ovaj pristup ne može zanemariti institucionalni okvir Europske unije i načelo dodjele ovlasti. Stoga je bitno naglasiti da se, čak i u kontekstu inicijativa koje promiču europske institucije, ustavne prerogative, nadležnosti i nacionalni suverenitet pojedinih vlada i država članica moraju i dalje u potpunosti štititi. Svaka zemlja, zapravo, zadržava središnju ulogu u definiranju vlastitih energetskih strategija i odabiru najprikladnijih alata za postizanje zajedničkih ciljeva, uzimajući u obzir specifične karakteristike svog gospodarskog sustava, teritorijalni kontekst, dostupnost energetskih resursa, društvene potrebe i razinu razvoja nacionalne infrastrukture. Iz te perspektive, europska koordinacija trebala bi pružiti poticaj i suradnju, bez slabljenja odgovornosti i ovlasti koje Ugovori priznaju državama članicama u određivanju njihovog energetskog miksa i provedbi nacionalnih politika.
EKONOMSKE, EKOLOŠKE I STRATEŠKE PREDNOSTI ELEKTRIFIKACIJE
Elektrifikacija se smatra jednim od glavnih alata za jačanje strateške autonomije Europe. Smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva smanjilo bi ranjivost Unije na međunarodne geopolitičke napetosti i fluktuacije na tržištu energije, a istovremeno bi poboljšalo konkurentnost europskog proizvodnog sustava. Istodobno, širenje električne energije ključno je za modernizaciju energetske infrastrukture i postupnu dekarbonizaciju gospodarstva, pomažući ubrzati postizanje ciljeva zelene tranzicije. Potrošači bi također mogli imati koristi od značajnih ekonomskih prednosti. Prema procjenama Komisije, korištenje električnog automobila na baterije može rezultirati uštedama do 78% u usporedbi s vozilom koje pokreće tradicionalna goriva, dok zamjena plinskih kotlova toplinskim pumpama može smanjiti troškove grijanja europskih kućanstava u prosjeku do 60%.
KLJUČNA PROBLEMA KOJE TREBA RIJEŠITI I ALATI KOJE PLAN OMOGUĆAVA
Unatoč povoljnim izgledima, proces elektrifikacije i dalje se suočava s brojnim ekonomskim, infrastrukturnim i tehnološkim preprekama. Trenutno je cijena električne energije često oko tri puta veća od cijene plina, što zamjenu tradicionalnih tehnologija čini manje isplativom. Tome se dodaju duga vremena potrebna za uspostavljanje priključaka na električne mreže, poteškoće s kojima se mnoge tehnološke inovacije suočavaju u postizanju velikih komercijalnih primjena i neadekvatnost poticaja za poduzeća da potaknu prelazak s fosilnih goriva. Kako bi se riješili ovi problemi, europski plan predlaže koordinirani niz intervencija usmjerenih na smanjenje razlike u troškovima između električne energije i fosilnih goriva, a istovremeno potiče primjenu čistih tehnologija poput toplinskih pumpi, baterija i električnih vozila. Među ključnim predviđenim mjerama je mogućnost država članica da smanje mrežne naknade koje se primjenjuju na određene kategorije potrošača i smanje porezno opterećenje energetski intenzivnih poduzeća, čime bi računi za električnu energiju dugoročno bili održiviji. Daljnje mjere uključuju postavljanje pametnih brojila, osmišljenih za promicanje učinkovitije potrošnje energije i smanjenje troškova korisnika, kao i smanjenje početnih troškova tehnologija elektrifikacije korištenjem financijskih instrumenata kao što su programi socijalnog leasinga, resursi iz Europskog sustava trgovanja emisijama (EU ETS) i Socijalni klimatski fond. Plan također predviđa ubrzanje razvoja europskih elektroenergetskih mreža putem paketa mrežne infrastrukture, podršku usvajanju inovativnih tehnoloških rješenja i značajna ulaganja u strukovno osposobljavanje i specijalizirane vještine, s izgledima za stvaranje stotina tisuća novih kvalificiranih radnih mjesta.