Subscribe
Vilnius je 25. i 25. listopada bio domaćin konferencije „Mir kroz snagu: Obrana Europe“ koju je organizirala Stranka europskih konzervativaca i reformista. Dvodnevni događaj obilježile su intenzivne rasprave tijekom kojih su istaknuti dužnosnici, donositelji odluka i obrambeni stručnjaci iz Italije, Poljske, Litve i drugih europskih zemalja raspravljali o ogromnim izazovima s kojima se Europa suočava u novom sigurnosnom krajoliku. Prvi panel konferencije, kojim je moderirala Zsófia Rácz, voditeljica komunikacija u Dunavskom institutu, uključivao je visokorangirane govornike iz Litve, zemlje domaćina, i Italije, zakonodavce i stručnjake, koji su se bavili vrlo značajnom, hitnom i izazovnom temom – „NATO i budućnost europske sigurnosti“.
Naš kontinent ne treba samo snažan savez, već i da svaka država članica preuzme odgovornost. Koji bi trebali biti prioriteti jačeg NATO-a i kakve bi okolnosti trebale opravdati pozivanje na članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora? Ova snažna pitanja započela su konferenciju ECR-a u Vilniusu.
Deividas Matulionis, viši savjetnik predsjednika Litve i voditelj Nacionalne sigurnosne skupine, skrenuo je pozornost na određene incidente, poput upada dronova ili pokušaja podmetanja požara, koji više spadaju u područje „sjene“ ili „zlonamjernih“ aktivnosti i ne ispunjavaju potrebne uvjete za aktiviranje članka 5. Prema riječima g. Matulionisa, također bivšeg stalnog predstavnika Litve pri NATO-u, bila bi velika pogreška pozivati se na članak 5. u manje ozbiljnim slučajevima. „Ponekad obezvređujemo članak 5.“, rekao je. Ali kada je država članica napadnuta, kada su dokazi nepobitni, nema mjesta za rasprave.
Talijanska zastupnica Naike Gruppioni, članica Odbora za vanjske poslove u Zastupničkom domu, govorila je o potrebi da ljudi shvate da su obrambeni izdaci ključni. Prema talijanskoj zastupnici, obrambeni izdaci su investicija, vitalna investicija, i izvor značajnih prilika za građane i poduzeća. Obrana vlastite zemlje znači obrana naše slobode. Transparentnost i iskrenost ključni su kako bi se spriječilo da se ljudi osjećaju manipulirano i kako bi se zadržalo povjerenje da se mogu pronaći prava rješenja. Prema gospođi Gruppioni, snažnoj zagovornici jačanja europskih i talijanskih sposobnosti, „ne radi se samo o kupnji oružja“, već je pravi izazov „pretvoriti resurse u stvarne sposobnosti“.
Voditelj litavske predsjedničke skupine za nacionalnu sigurnost naglasio je da bi, unutar novog financijskog okvira EU, jedna od ključnih odluka trebala biti povećanje proračuna namijenjenog obrambenoj i sigurnosnoj industriji. To je ulaganje ne samo u našu obranu i odvraćanje, već i u naša gospodarstva i naša radna mjesta. Deividas Matulionis rekao je da je „stvarno zahvalan“ što litavska vlada troši impresivan iznos na nacionalnu obranu – 5,38 posto BDP-a, ali i 1,6 posto na ostale rashode povezane s obranom. Preko 60% te potrošnje ostaje u Republici Litvi, što je divljenja vrijedno postignuće.
Aurelijus Veryga, predsjednik Litvanskog sindikata poljoprivrednika i zelenih, snažno se založio za povećanje obrambenih izdataka, navodeći da zemlje na istočnom krilu trebaju više novca kako bi njihove industrije mogle ostati konkurentne. Osim svega toga, pravo pitanje, prema g. Verygi, trebalo bi biti: koliko novca bismo trebali potrošiti da bismo preživjeli?
Međutim, iako i druge zemlje ulažu značajne napore, Europljani moraju priznati ovu stvarnost: naš kontinent ne može se sam braniti i trebat će mu više godina da postigne taj cilj. Ali, ako postoji „politička volja za trošenje više novca“, Europa će biti na pravom putu.
Prema talijanskoj zastupnici Naike Gruppioni, ne postoji kolektivna obrana izvan NATO-a, a od Europe se traži da preuzme „stvarne odgovornosti“. Drugim riječima, kada tražite određenu zaštitu, morate se obvezati da ćete dati potreban doprinos – bilo da se radi o tehnologiji, infrastrukturi ili visoko obučenim trupama. Izbor ne bi trebao biti između jače Europe i jačeg NATO-a, već osiguranje oboje. S druge strane, talijanska zastupnica izjavila je da se ne slaže s poticanjem antagonizma između EU i Sjedinjenih Država, jer je transatlantska veza – ili bi trebala biti – „strateški izbor“ za Europljane.
Ovo načelo potvrdio je i Deividas Matulionis, bivši stalni predstavnik Litve pri NATO-u, koji je izjavio da je Sjevernoatlantski savez, sa svojim pristupom od 360 stupnjeva, jedina organizacija kolektivne obrane. EU može djelovati na komplementaran način, ali bilo bi vrlo opasno nastojati zamijeniti NATO. Međutim, europsku dimenziju NATO-a treba dodatno ojačati. „Europa bi trebala imati ambiciju unutar NATO-a“, prema riječima višeg savjetnika predsjednika Litve. „Europa mora imati veću težinu unutar NATO-a“ – mišljenje koje dijeli i talijanska zastupnica Naike Gruppioni.
Deividas Matulionis osvrnuo se na europski obrambeni sustav nakon Hladnog rata, koji se temeljio na tri glavna stupa: Sjedinjene Države će nastaviti braniti Europu, bez obzira na sve, ekonomska suradnja će smanjiti sukobe i neće više biti velikih vojnih sukoba na našem kontinentu. Svi ti temeljni koncepti sada se dovode u pitanje, rekao je g. Matulionis.
Naike Gruppioni, članica Odbora za vanjske poslove u talijanskom Zastupničkom domu, izjavila je da ne vjeruje da je Ukrajinu “izdala” sadašnja administracija Bijele kuće, koja i dalje održava sankcije protiv Kremlja, baš kao što to čini i Europska unija. Zapravo, to je “samo retorika” – istina je da je Washington jedini koji može dovesti Moskvu u mirovne pregovore, dok je EU očito marginalizirana u ovom tako dugotrajnom procesu.
Litvanski zastupnik u Europskom parlamentu Aurelijus Veryga govorio je o ključnoj geostrateškoj ulozi svoje zemlje, koja je u brojnim prilikama pokazala da je pouzdan partner. Prema Verygi, Ruska Federacija neće moći napasti države NATO-a na „konvencionalan“ način, ali to čini – i nastavit će to činiti – hibridnim sredstvima. G. Veryga spomenuo je Izrael i Finsku, zemlje koje su se izvanredno borile u raznim fazama nedavne povijesti – i nastavljaju to činiti (Izrael) – kako bi sačuvale svoj suverenitet i slobodu. Njihova je lekcija da društvo mora ostati budno i spremno za neočekivano tijekom takvih problematičnih i opasnih vremena.
Što se tiče Ruske Federacije, panelisti su upitani kada bi NATO trebao ponuditi snažniji odgovor na agresiju Kremlja. Deividas Matulionis odgovorio je da je, s jedne strane, cilj Rusa „psihološko zastrašivanje“, vršenje pritiska na tvrtke i sijanje nepovjerenja u politički sustav. Prema riječima g. Matulionisa, potrebne su konkretne protumjere, čak i ako se ponekad radi o tajnim operacijama. Spomenuo je nekoliko mjera koje bi proveo, naime ograničavanje mogućnosti izvoza energije, ukidanje turističkih viza za ruske građane i pokušaj postizanja sporazuma na europskoj razini o korištenju zamrznute ruske imovine.
Na pitanje koji bi trebao biti glavni cilj NATO-a za sljedećih 5-10 godina, Aurelijus Veryga odgovorio je da bi trebao učiniti „sve što je moguće da zaustavi Rusiju i spriječi buduće izazove iz Rusije“, najveću prijetnju našeg vremena. Dok je talijanska zastupnica Naike Gruppioni istaknula da bi prekid vatre bio prvi korak prema normalnosti, Deividas Matulionis izrazio je nadu da će Europa dugoročno postati glavni igrač na globalnoj geopolitičkoj pozornici.
Zaključujući prvi panel konferencije stranke ECR u Vilniusu, moderatorica Zsófia Rácz istaknula je da iako se još uvijek oslanjamo na Sjedinjene Države, to ne bi trebalo spriječiti europske države da nastave borbu za vlastiti suverenitet kao dio Sjevernoatlantskog saveza. Ključna je snažna suradnja i sposobnost prevladavanja značajnih izazova koji su pred nama.