fbpx

EU i Indonezija sklopile sporazum o slobodnoj trgovini kako bi se suprotstavile američkim tarifama

Trgovina i ekonomija - 27 rujna, 2025

Sveobuhvatni sporazum ukida carine, osigurava sirovine i jača europske zelene ambicije

Europska unija i Indonezija postigle su značajan sporazum o slobodnoj trgovini koji obećava preoblikovanje gospodarskih i strateških veza između Bruxellesa i jugoistočne Azije. Sporazum, koji su dužnosnici opisali kao “anti-Trumpov” pakt, ukida 98,5 posto bilateralnih carina i otvara ključne kanale suradnje u električnim vozilima, obnovljivim izvorima energije i digitalnoj trgovini. Više od trgovinskog sporazuma, on signalizira odlučnost Europe da se suprotstavi protekcionističkim trendovima i osigura resurse potrebne za zelenu i digitalnu tranziciju.

Nakon godina pregovora, u Bruxellesu je najavljen Sveobuhvatni sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Indonezije, koji donosi znatno smanjenje carina koje će europskim izvoznicima uštedjeti procijenjenih 600 milijuna eura godišnje. Prema sporazumu, indonezijske carine na europske automobile smanjit će se za 50 posto, carine do 15 posto na strojeve i farmaceutske proizvode naglo će pasti, a carine na kemikalije smanjit će se za 25 posto. Sveukupno, gotovo sve indonezijske carine na robu EU bit će ukinute, stvarajući jedan od najotvorenijih trgovinskih odnosa u regiji.

Strateški odgovor na globalne napetosti

Europski čelnici su pakt osmislili kao izravan odgovor na protekcionističku politiku bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, čiji su trgovinski ratovi i povećanja carina poremetili globalne lance opskrbe i doveli u pitanje multilateralne trgovinske norme. „U današnjem nepredvidivom globalnom gospodarstvu, trgovinski odnosi nisu samo ekonomski alati, već strateški resursi“, rekao je Maroš Šefčović, potpredsjednik Europske komisije i glavni pregovarač. Njegova je primjedba široko protumačena kao poruka Washingtonu, kao i skeptičnim članovima Europskog parlamenta, koji nastavlja raspravljati o drugim trgovinskim sporazumima poput osporavanog pakta EU-Mercosur.

Sklapanjem dalekosežnog sporazuma s Indonezijom – najvećim gospodarstvom jugoistočne Azije i ključnim dobavljačem kritičnih minerala – EU želi diverzificirati svoje trgovinske partnere i smanjiti ovisnost o nestabilnijim tržištima. Taj potez također jača europski geopolitički utjecaj u Indo-Pacifiku, gdje se konkurencija među globalnim silama intenzivira.

Dobici Zelenog plana: Električni automobili i sirovine

Središnji dio sporazuma je suradnja na području čistih tehnologija. Indonezija je jedan od najbogatijih svjetskih izvora nikla i kobalta, dvaju minerala bitnih za proizvodnju baterija koje se koriste u električnim vozilima i skladištenje obnovljive energije. Dobivanje stabilnog i predvidljivog pristupa tim materijalima ključno je za europski Zeleni plan, koji nastoji dekarbonizirati promet i proširiti infrastrukturu obnovljive energije.

Sporazum ukida carine na ekološki prihvatljivu robu i postavlja nova pravila za poticanje europskih ulaganja u obnovljive izvore energije i proizvodnju električnih vozila. „Naš sporazum s Indonezijom jamči stabilnu i predvidljivu opskrbu ključnim sirovinama za europsku industriju čistih tehnologija i čelika“, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nazvavši sporazum temeljem europske strategije zelene industrije.

Uz energiju i sirovine, sporazum uključuje odredbe o poticanju suradnje u tehnologiji baterija i električnoj mobilnosti, stvarajući prilike za zajednička ulaganja i transfer tehnologije. Europski proizvođači automobila imat će koristi od lakšeg pristupa tržištu, dok će indonezijske tvrtke dobiti prilike za integraciju u brzorastuće europske lance opskrbe čistom tehnologijom.

Digitalna trgovina i telekomunikacije

Sporazum između EU-a i Indonezije također otvara nove puteve u digitalnoj trgovini. Indonezija će prvi put dopustiti 100-postotno strano vlasništvo u telekomunikacijskim i IT uslugama, otvarajući unosne prilike za europske ulagače. Sporazum uvodi sveobuhvatan paket za olakšavanje digitalne trgovine, uključujući elektroničke potpise i autentifikaciju, zaštitu potrošača i zaštitne mjere za izvorni kod. Važno je napomenuti da zabranjuje carine na elektroničke prijenose poput softvera i digitalnih medija, što je prvi put za Indoneziju i velika pobjeda za europski tehnološki sektor.

Ove su mjere osmišljene kako bi se potaknulo sigurno i predvidljivo online okruženje, omogućila glatkija prekogranična e-trgovina i ojačalo indonezijsko digitalno gospodarstvo, a istovremeno europskim tvrtkama dala konkurentska prednost.

Poljoprivredne zaštite i mogućnosti

Poljoprivreda ostaje osjetljivo područje za obje strane, ali sporazum uravnotežuje liberalizaciju sa zaštitom lokalnih interesa. Europski izvoznici imat će bescarinski pristup ključnim proizvodima poput mliječnih proizvoda, mesa, voća, povrća i prerađene hrane. Istodobno, EU je osigurala snažnu zaštitu za 221 oznaku zemljopisnog podrijetla – uključujući kultne proizvode poput Parmigiano Reggiana i Champagnea – sprječavajući imitaciju i čuvajući europsku kulinarsku baštinu.

Indonezija, sa svoje strane, zadržava ograničenja na uvoz određenih osjetljivih poljoprivrednih proizvoda, uključujući rižu, šećer, jaja, svježe banane i etanol, dok će se kvote primjenjivati ​​na češnjak, gljive, kukuruz šećerac, škrob od kasave i proizvode s visokim udjelom šećera. Ovaj kalibrirani pristup otvara tržišta bez ugrožavanja sigurnosti hrane ili lokalnih proizvođača.

Novo poglavlje u trgovinskoj politici EU-a

Sporazum između EU-a i Indonezije ilustrira kako Bruxelles koristi trgovinsku politiku za postizanje strateških ciljeva: promicanje održivog razvoja, osiguranje vitalnih resursa i demonstriranje globalnog vodstva na otvorenim tržištima. Povezivanjem ukidanja carina sa suradnjom na zelenim tehnologijama i digitalnim uslugama, EU sklapa trgovinske sporazume koji unapređuju i ekonomske i ekološke ciljeve.

Dok se svijet bori s protekcionizmom i geopolitičkom neizvjesnošću, sporazum s Indonezijom predstavlja hrabru izjavu europske predanosti slobodnoj trgovini i spremnosti na strateško djelovanje. Za oba partnera sporazum označava početak novog doba – doba koje spaja ekonomske prilike sa zajedničkom težnjom za zelenijom i povezanijom budućnošću.

 

Alessandro Fiorentino