fbpx

EU se mora boriti protiv antisemitskih dezinformacija

Kultura - 30 listopada, 2023

Od referenduma o Brexitu i predsjedničkih izbora u SAD-u 2016., dezinformacije su vruća tema u europskoj politici. Kreatori politike iz cijelog spektra uznemirili su se zbog načina na koji društveni mediji mogu širiti lažne informacije, odnosno “lažne vijesti”, koje riskiraju manipuliranje stavovima birača o važnim političkim pitanjima. Ipak, očito, u vrijeme kada dezinformacije uzrokuju nasilne nerede koji uzrokuju ozljede, smrt i uništenje, Komisija je dosad šutjela. Gdje je ogorčenje antisemitskim dezinformacijama koje su se posljednja dva tjedna poput požara širile i društvenim i novinskim medijima?

Najnoviji primjer dezinformacija je bombaški napad u bolnici koji su navodno izvele izraelske zračne snage. U ovom bombaškom napadu navodno je poginulo više od 500 ljudi, što je tvrdnja koja se temeljila na izvješćima palestinskog ministarstva zdravstva, koje kao i sve vladine agencije u Gazi kontrolira Hamas. Rano su se pojavili brojni problemi s pričom koji su trebali otvoriti pitanja: Prvo, bolnica još uvijek stoji. Eksplozija je pogodila obližnje parkiralište, ali nije srušila bolnicu, suprotno prvim izvješćima. Drugo, broj smrtnih slučajeva objavljen je nekoliko sati nakon eksplozije, što je sumnjivo s obzirom na to kako je iskopavanje ljudi iz ruševina kako bi se potvrdio broj mrtvih proces koji bi obično trajao danima ili tjednima. Hamasova dugo dokumentirana povijest loše izgrađenih raketa koje su slučajno pogodile vlastiti teritorij također je trebala dati novinarima i influencerima stanku.

Prihvaćanje izvješća zaraćene strane unutar pažljive provjere krši osnovnu medijsku etiku, a ipak se smatra prihvatljivim u ovom sukobu. U najboljem slučaju, to bi moglo odražavati pogrešan pokušaj novinara da budu “pošteni” i pokušaju prikazati obje strane kao jednako krive za zločine. U najgorem slučaju, odražava duboko usađenu antisemitsku ideju koja drži da židovski narod ne mari i radosno oduzima živote nežidovskog “goyima”, pojma koji stoji iza srednjovjekovnog mita o kleveti krvi.

Od užasnih napada 7. listopada, palestinski simpatizeri također su se obratili društvenim mrežama kako bi promovirali stajalište da Hamas tretira svoje taoce humano, koristeći video isječke i slike koje je producirao Hamas. Istina je da Hamas ima dugu povijest mučenja i ubijanja talaca. To što je Hamasu dopušteno koristiti društvene medije za izgradnju potemkinskog sela jednako zavaravajuće kao i logor Theresienstadt je nečuveno, kao i šutnja EU o toj temi.

Do trenutka kada su se mediji počeli polako povlačiti nakon što su objavljeni neovisni geopodaci koji podupiru izraelsku tvrdnju da je “bombardiranje” zapravo bila pogrešna raketa, bilo je prekasno. U neredima u Berlinu izazvanim “bombaškim napadom”, sinagoge su napadnute molotovljevim koktelima. 65 policajaca ozlijeđeno je prilikom uhićenja preko 170 izgrednika. Slični neredi i antisemitske demonstracije uzrokovane ovim dezinformacijama dogodile su se u mnogim zapadnoeuropskim zemljama, što ne znači ništa o raširenim napadima na izraelska i američka veleposlanstva diljem Bliskog istoka. Židovski studenti diljem Zapada sada izvještavaju da se ne osjećaju sigurno u vlastitim kampusima nakon što su velike, tradicionalne studentske organizacije dale izjave koje podržavaju napade 7. listopada. Čini se da je EU razvio svojevrsnu viziju tunela: Iako ulaže velike napore u borbu protiv tradicionalnog antisemitizma koji se nalazi u rubnim pokretima krajnje desnice, potpuno je slijep na rastući antisemitizam među etničkim manjinama i među našim europskim studentima.

Ovdje neki mogu odgovoriti da su ove demonstracije i neredi, iako možda nesretni, samo izraz odanosti između muslimana koji prirodno osjećaju solidarnost sa svojim drugim vjernicima koji pate u Gazi. Međutim, ako je to slučaj, treba se zapitati zašto nisu organizirani muslimanski neredi ili veliki prosvjedi ispred kineskih veleposlanstava, unatoč genocidu Kine nad njezinom (muslimanskom) ujgurskom manjinom. Zapravo, Mahmoud Abbas, čelnik Palestinske samouprave na Zapadnoj obali, izričito je podržao kinesko postupanje prema Ujgurima, dok su druge muslimanske zemlje uglavnom šutjele o toj temi.

Kao i nakon Kristalnachta, grozan napad na židovski narod sada se ne susreće sa simpatijama, već s optužbama da sami Židovi snose krivnju zbog toga što na neki način provociraju svoje napadače. Tada, kao i sada, tim napadačima nije odobrena nijedna agencija: Po bilo kojoj mjeri, Hamasovo ispaljivanje raketa nema vojnu svrhu, jer njihove relativno primitivne rakete nikako ne mogu preplaviti izraelske obrambene snage i nikada neće prisiliti Izrael da preda svoju zemlju. Sve što rakete postižu je da povećaju položaj običnih Palestinaca. Ipak, kada se suoče s ovom stvarnošću, antiizraelski stručnjaci tvrde da se od Hamasa ne može očekivati da prestane ispaljivati rakete u ovim okolnostima. U narativu koji su zavrtjeli ovi stručnjaci, Hamasu i Palestincima općenito potpuno nedostaje agencija i od njih se ne može očekivati da djeluju mirno i racionalno, da razmišljaju o dugoročnom ili čak da razmisle o prekidu vatre i oslobađanju talaca kako bi osigurali humanitarnu pomoć koja je očajnički potrebna njihovom vlastitom narodu. Ironično, u podlozi ovog lijevog svjetonazora nije samo antisemitizam, već i duboko rasistički pogled na palestinski i arapski narod općenito, jer je jednostavno nemoguće zanijekati osobu ili grupirati njezinu agenciju, a da joj se također ne oduzme humanost.

Promatrač može steći dojam da je Komisiji stalo do dezinformacija samo kada ugrožavaju vlastite političke interese Komisije, kao što je slučaj s referendumom o Brexitu. Na Komisiji je da dokaže da to nije slučaj, da odgovorne medijske kuće preuzme na zadatak i da suzbije antisemitizam na platformama društvenih medija.

Lars Patrick Berg, zastupnik ECR-a u Europskom parlamentu