Subscribe
Novo izvješće Europske komisije upozorava da će pad nataliteta, brzo starenje stanovništva i smanjenje radne snage preoblikovati Europsku uniju generacijama, unatoč duljem životnom vijeku i kontinuiranim migracijama.
Europska unija približava se jednoj od najznačajnijih demografskih transformacija u svojoj modernoj povijesti. Prema Trećem izvješću Europske komisije o demografskim promjenama, koje je 14. srpnja objavio Zajednički istraživački centar, očekuje se da će stanovništvo EU dosegnuti svoj povijesni vrhunac u roku od samo nekoliko godina prije nego što uđe u desetljeća dug pad koji bi mogao temeljno promijeniti gospodarstvo kontinenta, tržište rada, zdravstvene sustave i socijalne politike.
Izvješće predviđa da će se stanovništvo EU-a, koje se trenutno procjenjuje na 450,6 milijuna ljudi, lagano povećati na 453,3 milijuna u 2029. godini, što je najviša ikad zabilježena razina. Međutim, od tada se trend obrće. Do 2050. godine očekuje se da će stanovništvo Unije pasti na oko 445 milijuna, prije nego što dodatno padne na otprilike 398,8 milijuna do kraja stoljeća – pad od gotovo 50 milijuna ljudi, ili otprilike 11,7%, čime će se europsko stanovništvo vratiti na razine koje su posljednji put viđene tijekom 1970-ih.
Iako se demografske promjene postupno odvijaju već desetljećima, nove projekcije ističu da će se u nadolazećim desetljećima ubrzati dva paralelna trenda: Europljani žive dulje nego ikad prije, dok se rađa znatno manje djece.
Jedan od najohrabrujućih nalaza izvješća odnosi se na očekivani životni vijek. Tijekom proteklog stoljeća, poboljšanja u zdravstvu, medicinske inovacije, obrazovanje, prehrana, životni standard i smanjenje smrtnosti dojenčadi dramatično su povećali dugovječnost diljem kontinenta. Od 1960-ih, očekivani životni vijek raste za otprilike dvije godine svakog desetljeća.
Prema projekcijama Komisije, očekivani životni vijek pri rođenju – procijenjen na 81,5 godina u 2024. (84,1 godina za žene i 78,9 godina za muškarce) – nastavit će se stalno povećavati. Do 2100. godine očekuje se da će žene u svakoj državi članici EU-a živjeti dulje od 90 godina, dok se predviđa da će muškarci u prosjeku doživjeti najmanje 86 godina.
Iako ovo predstavlja jedno od najvećih europskih postignuća u javnom zdravstvu, ono također stvara značajne političke izazove. Do kraja stoljeća gotovo svaki treći Europljanin bit će u dobi od 65 godina ili više, u usporedbi s otprilike jednim od pet danas. Ovo dramatično starenje stanovništva vršit će sve veći pritisak na zdravstvene usluge, mirovinske sustave, dugotrajnu skrb i javne financije diljem Unije.
Istodobno, Europa i dalje bilježi stalan pad nataliteta. Izvješće pokazuje da plodnost gotovo kontinuirano pada od druge polovice 1960-ih. EU je zabilježila najveći broj nataliteta 1964. godine, kada je rođeno otprilike 6,8 milijuna djece.
Od tada, broj rođenih stalno opada unatoč povremenim privremenim oporavcima. Godišnji broj rođenih pao je na 4,36 milijuna u 2002., nakratko se oporavio na 4,68 milijuna u 2008., doživio skroman oporavak u 2014., 2016. i 2021., ali je na kraju nastavio silaznu putanju, dosegnuvši samo 3,55 milijuna rođenih u 2024.
Temeljna stopa fertiliteta stvara jednako izazovnu sliku. Demografi općenito smatraju da je 2,1 dijete po ženi razina zamjene potrebna za stabilnu populaciju u nedostatku migracija. Međutim, danas nijedna država članica EU-a ne doseže taj prag.
U cijeloj Uniji, ukupna stopa fertiliteta blago je porasla s 1,43 djece po ženi u 2001. na 1,57 u 2010., prije nego što je ponovno pala. Nakon nekoliko manjih fluktuacija, fertilitet je pao na 1,46 u 2022. i dosegao samo 1,34 u 2024., što je među najnižim razinama zabilježenima u Europi.
Iako Komisija očekuje da će se stope nataliteta lagano oporaviti u nadolazećim desetljećima, projekcije pokazuju da će ostati znatno ispod razine zamjene stanovništva tijekom cijelog stoljeća, što znači da će se prirodni pad stanovništva vjerojatno nastaviti.
Migracije, koje se često smatraju potencijalnim rješenjem za europske demografske izazove, samo će djelomično ublažiti te trendove.
Izvješće priznaje da se očekuje da će Europska unija ostati atraktivno odredište za međunarodne migrante. Nastavak imigracije nesumnjivo će pomoći usporavanju tempa demografskog pada i smanjenju neposrednog nedostatka radne snage. Međutim, istraživači zaključuju da same migracije ne mogu u potpunosti nadoknaditi strukturne učinke trajno niske plodnosti i starenja stanovništva.
Migracije prvenstveno utječu na ukupnu veličinu stanovništva, a ne na njegovu dugoročnu dobnu strukturu. Štoviše, djeca migranata općenito usvajaju obrasce plodnosti slične onima u zemljama u kojima se naseljavaju, što znači da se demografski utjecaj s vremenom smanjuje.
Možda će najneposrednija ekonomska posljedica biti smanjenje radne snage. Projekcije Eurostata navedene u izvješću procjenjuju da će između 2025. i 2050. Europska unija gubiti u prosjeku 1,2 milijuna radno sposobnih ljudi svake godine – definiranih kao osobe u dobi od 15 do 64 godine. Bez migracija, taj bi se godišnji gubitak gotovo udvostručio na otprilike 2,4 milijuna ljudi, što ilustrira i važnost i ograničenja migracija u rješavanju demografskog pada.
Nalazi pojačavaju sve veću hitnost za koordiniranim politikama EU-a koje podržavaju obitelji, potiču veće sudjelovanje na tržištu rada, promiču zdravo starenje i povećavaju produktivnost kroz inovacije i tehnologiju. Demografska budućnost Europe neće biti određena jednim rješenjem, već kombinacijom gospodarskih reformi, socijalnih ulaganja, politika prilagođenih obiteljima i pažljivo upravljanih migracija.
Kako se Europska unija približava svom demografskom vrhuncu, kreatori politika suočavaju se s ključnim izazovom: prilagodbom europskih institucija budućnosti u kojoj manje ljudi mora uzdržavati starije, dulje živeće stanovništvo. Odluke donesene u nadolazećim desetljećima oblikovat će ne samo ekonomsku konkurentnost kontinenta već i održivost europskog socijalnog modela za generacije koje dolaze.
Alessandro Fiorentino