Subscribe
EU ponovno potvrđuje svoju predanost trgovini temeljenoj na pravilima usred obnovljenog pritiska američkih carina
Europska unija ponovno se nalazi u turbulentnim transatlantskim vodama. Nakon nove eskalacije američkih carina – koje je predsjednik Donald Trump jednostrano povećao s 10% na 15% – Bruxelles zahtijeva jasnoću, dosljednost i poštivanje postojećih sporazuma. U pitanju nije samo povećanje od jednog postotnog boda, već kredibilitet međunarodnog trgovinskog sustava temeljenog na pravilima koji EU dugo zagovara.
Poruka Europske komisije je čvrsta i nedvosmislena: sporazumi se moraju poštovati. „Sporazum je sporazum“, naglasili su dužnosnici EU-a, pozivajući Washington da pruži potpunu jasnoću u vezi s mjerama koje namjerava usvojiti nakon nedavne presude Vrhovnog suda SAD-a. Komisija je naglasila da trenutna neizvjesnost ne potiče „poštenu, uravnoteženu i obostrano korisnu“ transatlantsku trgovinu i ulaganja – načela kojih su se obje strane obvezale pridržavati u svojoj zajedničkoj izjavi.
Odgovor EU-a odražava dvostruki prioritet: očuvanje ekonomske stabilnosti uz očuvanje diplomatskih kanala. Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič održavao je stalni kontakt s američkim trgovinskim predstavnikom Jamiesonom Greerom i ministrom trgovine Howardom Lutnickom. Bruxelles inzistira na tome da dijalog ostane u tijeku, a njegov navedeni cilj je jasan – smanjiti carine i vratiti predvidljivost u transatlantsku trgovinu.
Ipak, strpljenje u Europi nije neograničeno.
Unutar Europskog parlamenta raste zabrinutost. Bernd Lange, predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu, najavio je da će predložiti obustavu zakonodavnog rada vezanog uz sporazum o tarifama između EU i SAD-a dok se ne osigura odgovarajuće pravno pojašnjenje. Zastupnici iz nekoliko političkih skupina, uključujući socijaliste, Zelene i liberale, pozivaju na privremeno zamrzavanje sporazuma, tvrdeći da najnoviji potez Washingtona riskira potkopavanje krhke ravnoteže postignute u prethodnim pregovorima.
Potencijalna upotreba Instrumenta EU-a za borbu protiv prisile – koji se ponekad opisuje kao bruxellesova „bazuka“ – više nije tabu. Osmišljen kako bi se suprotstavio ekonomskom pritisku trećih zemalja, instrument bi Uniji omogućio da po potrebi usvoji proporcionalne mjere odmazde. Iako nije donesena nikakva odluka, sama činjenica da se o tome otvoreno raspravlja označava promjenu tona.
Istodobno, Europa pazi da ne djeluje impulzivno. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde naglasila je šire ekonomske implikacije, navodeći da je „od temeljne važnosti imati jasnoću u trgovini“. Tržišta napreduju zahvaljujući predvidljivosti, a dugotrajna neizvjesnost riskira smanjenje investicijskih tokova, stabilnosti lanca opskrbe i upravljanja inflacijom – područja koja su već pod pritiskom.
Koordinacija se intenzivira u svim glavnim gradovima EU-a. Njemački kancelar Friedrich Merz naznačio je da je carinska politika europska nadležnost, a ne stvar pojedinačnih država članica, te obećao „vrlo jasan europski stav“. Francuski predsjednik Emmanuel Macron oštro je primijetio da demokracije funkcioniraju putem sustava provjera i ravnoteže, suptilno ističući implikacije odluke Vrhovnog suda SAD-a. U međuvremenu, očekuje se da će predsjednica Komisije Ursula von der Leyen igrati koordinirajuću ulogu dok se rasprave prebacuju na Vijeće za vanjske poslove i sastanak G7 o trgovini.
Jedno od žarišta moglo bi uskoro uključivati regulaciju američkih tehnoloških divova. Značajni Zakon EU o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima – zakonodavstvo koje je izazvalo kritike Trumpa i poslovnih osoba poput Elona Muska – moglo bi se uplesti u šire trgovinske pregovore. Komisija je pod pritiskom da ne razvodni te regulatorne okvire kao odgovor na carinske prijetnje. Doista, Bruxelles bi mogao udvostručiti svoju agendu strateške autonomije, uključujući inicijative poput klauzule „Kupuj europsko“ unutar nadolazećeg Zakona o industrijskom akceleratoru.
Ipak, europski čelnici prepoznaju složenost odnosa. Sjedinjene Države ostaju najveće izvaneuropsko tržište EU-a i njezin najvažniji politički i vojni saveznik. Talijanski ministar industrije Adolfo Urso upozorio je da se ne reagira „instinktivno, a ne glavom“, naglašavajući potrebu za odmjerenim pristupom utemeljenim na konsenzusu. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani također je pozvao na jedinstvo među europskim partnerima, naglašavajući da je koordinacija s Komisijom ključna.
Washington je, sa svoje strane, izjavio svoju namjeru poštivanja trgovinskih sporazuma. Jamieson Greer potvrdio je da Sjedinjene Države „namjeravaju poštovati“ obveze preuzete s EU-om, Kinom i drugim partnerima, napominjući da je Kongres povijesno delegirao široke carinske ovlasti predsjedniku. Administracija tvrdi da je hitnost situacije opravdala gornju granicu od 15% te da su daljnji pravni putevi dostupni prema američkom trgovinskom zakonu.
Ipak, čini se da je raspoloženje u SAD-u podijeljeno. Nedavne ankete ukazuju na značajno javno neodobravanje povećanja carina i šireg gospodarskog upravljanja, što dodaje još jedan sloj neizvjesnosti izgledima politike.
Za Europu, put naprijed počiva na tri stupa: jedinstvu, proporcionalnosti i poštivanju pravila. EU će nastaviti tražiti rješenja postignuta pregovorima, smanjivati carinske barijere i širiti sporazume o slobodnoj trgovini s partnerima poput Mercosura, Indije i gospodarstava jugoistočne Azije. Istodobno je spremna braniti svoje interese ako se obveze ne budu poštovale.
Transatlantski odnosi su i prije prebrodili oluje. No, kako tarife rastu, a pravna tumačenja se mijenjaju, poruka Europe ostaje dosljedna: jasnoća je ključna, sporazumi se moraju poštovati, a globalni trgovinski sustav ovisi o predvidljivosti, a ne o jednostranoj eskalaciji.
Alessandro Fiorentino