Izvješće EK: Rumunjska na rubu bankrota

Rumunjska je prošle godine promašila cilj proračunskog deficita i sva je prilika da će se to ponoviti 2024. godine. Istodobno, rumunjsko gospodarstvo je usporilo i postoji rizik da neće značajno rasti ni u 2024.-2025. Ovo su zaključci Privremenog izvješća Europske komisije o gospodarskom i financijskom stanju Rumunjske. Nedavno objavljeno izvješće analizira makroekonomske ranjivosti Rumunjske. U dokumentu se kritizira vlada u Bukureštu zbog niza poduzetih mjera ili nepostojanja drugih te se inzistira na potrebi provođenja hitnih mjera fiskalne politike bez kojih bi zemlja mogla biti izložena šokovima.

Izvješće Glavne uprave za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije pokazuje da je proračunski deficit jedan od najvećih problema Rumunjske, jer će njegovo povećanje utjecati na deficit tekućeg računa i vanjsku zaduženost, čineći je ranjivom za ulagače. Ostale zabrinutosti koje je Komisija izrazila odnose se na napetosti na tržištu rada, činjenicu da plaće rastu brže od produktivnosti, vladino diskrecijsko povećanje minimalne plaće i zahtjeve za povećanjem plaća u proračunskom sektoru, što može utjecati na konkurentnost.

Međutim, Europska komisija predviđa da bi rumunjsko gospodarstvo moglo porasti do 3 posto u razdoblju 2024.-2025., ali samo ako se njegovi trgovinski partneri – posebice Njemačka i Italija, o kojima ono ovisi – ne smanjuju, i samo ako apsorbira Europska sredstva na vrijeme. Izvješće također hvali stabilnost tečaja leu-eura u posljednje dvije godine i stabilnost bankarskog sustava, unatoč ratu i rastućim cijenama energije. U izvješću se također navodi da Rumunjska nema značajne trgovinske odnose sa zemljama koje nisu članice EU i da nije pogođena vanjskim krizama.

Rumunjska ima neke od najviših stopa inflacije i deficita na javnom i tekućem računu u EU

Fiskalna konsolidacija Rumunjske zastala je 2023., kažu stručnjaci EK-a i tvrde da vlada u Bukureštu nije poduzela dovoljne mjere za rješavanje visokog proračunskog deficita. Europski stručnjaci upozoravaju da deficit tekućeg računa Rumunjske ostaje visok usred visokog vanjskog duga i proračunskog deficita. Teška situacija u koju je zemlja dospjela – praktički na rubu bankrota – uglavnom je posljedica vrlo visoke državne potrošnje, uz prilive u državni proračun manji od očekivanih usred gospodarskog usporavanja. Održavanje visokog proračunskog deficita povećat će vanjsku zaduženost, čineći Rumunjsku ranjivom na promjene u raspoloženju ulagača i egzogene šokove, kažu stručnjaci Komisije.

Prema izvješću, deficit tekućeg računa rumunjske pao je na 7 % BDP-a u 2023. s 9,3 % u 2022., naspram cilja od 4,4 % BDP-a postavljenog u programu konvergencije za 2023. Pad je posljedica manje domaće potražnje – što znači da su Rumunji u osnovi postali štedljiviji, od korporativne do razine kućanstava – i cijena energije. Trgovinski deficit također je smanjen za gotovo 25% jer je uvoz pao, a izvoz robe i usluga povećan. Prema predviđanjima Komisije, rumunjski deficit tekućeg računa – koji je posljednjih godina pokriven velikim europskim fondovima i stranim ulaganjima – trebao bi se stabilizirati na oko 7% BDP-a u nadolazećim godinama. Ali brojni čimbenici mogli bi spriječiti da se to dogodi. U praksi se očekuje da će izvoz nastaviti rasti, ali se očekuje i povećanje uvoza kako se domaća potražnja oporavlja usred oporavka osobne potrošnje. Međutim, europski stručnjaci upozoravaju da će proračunski deficit – koji se predviđa na 5,3% BDP-a u 2024. i 5,1% u 2025. – ostati visok i spriječiti prilagodbu tekućeg računa. Oni također tvrde da bi sporiji oporavak osobne potrošnje, sporija dezinflacija, neuspjeh u apsorpciji europskih sredstava na vrijeme ili čak manji napredak gospodarstava najvažnijih trgovinskih partnera Rumunjske od predviđenog u konačnici doveli do promašenog cilja stabilizacije tekućeg računa deficit oko 7 posto BDP-a.

“Rumunjsko gospodarstvo uvelike ovisi o uvozu njemačke i talijanske robe i usluga, dok su Njemačka i Italija važne destinacije za rumunjski izvoz. Što se tiče vanjske potražnje, većina ukupne dodane vrijednosti u rumunjskom gospodarstvu stvara se za zadovoljenje domaća potražnja u Njemačkoj i Francuskoj, dok je domaća potražnja u Rumunjskoj uglavnom zadovoljena dodanom vrijednošću stvorenom u Njemačkoj i Italiji. Budući da je rumunjska izravna izloženost partnerima izvan EU niska, čini se da geopolitičke i trgovinske napetosti ne predstavljaju rizik za njezino gospodarstvo ”, stoji u izvješću.

Europski stručnjaci također ističu da će svako povećanje mirovina i plaća u javnom sektoru – kako obećava vlada u Bukureštu – samo pogoršati situaciju.

S druge strane, stručnjaci Komisije primjećuju da, iako su pritisci na domaću potražnju smanjeni, tržište rada ostaje napeto. Realne plaće rastu brže od produktivnosti, što će usporiti dezinflaciju i s vremenom bi moglo narušiti troškovnu konkurentnost. Komisija stoga traži od Rumunjske da pažljivo prati ta pitanja. Dok je 2021. i 2022. rast realnih jediničnih troškova rada bio uglavnom u skladu s EU-om, 2023. nominalne plaće u Rumunjskoj porasle su za oko 15%, a realne plaće za gotovo 5%, znatno iznad produktivnosti rada. Povećanju realnih jediničnih troškova rada pridonijelo je i povećanje minimalne plaće, pri čemu stručnjaci kritiziraju vladin “diskrecijski” mehanizam njezina određivanja. U 2023. godini povećan je za 32%. Uzbunjuju i zbog povećanja plaća koje traže zaposleni u proračunskom sektoru. S vremenom bi to moglo potaknuti daljnje povećanje stvarnih jediničnih troškova rada i utjecati na troškovnu konkurentnost i vanjske račune Rumunjske.

Općenito, ranjivosti Rumunjske i dalje postoje i ostavljaju zemlju izloženu šokovima, zbog čega je potrebna hitna politička akcija, ističu stručnjaci Komisije, tvrdeći da bi samo značajan napredak u fiskalnoj konsolidaciji smanjio te ranjivosti. Prema europskim stručnjacima, najučinkovitiji način za rješavanje ovih unutarnjih i vanjskih slabosti bio bi da vlasti u Bukureštu slijede kredibilan i održiv višegodišnji put fiskalne konsolidacije. Ističu da je nedavno usvojeni paket fiskalne konsolidacije “korak u dobrom smjeru, ali nedostatan”.

Paket, vrijedan oko 1,2 posto BDP-a, usvojen je prošle godine, a trebao bi se primjenjivati ​​od 2024. godine. Uključuje smanjenje potrošnje za 0,4% BDP-a smanjenjem broja godišnjih bonova i naknada za hranu za državne službenike. Također, kroz niz povećanja poreza, paket bi trebao povećati prihode od BDP-a za 0,8%. To uključuje povećanje poreza na dobit (uvođenje minimalnog poreza na promet od 1% za nefinancijske tvrtke s prometom većim od 50 milijuna eura i poreza na promet za kreditne institucije), postupno ukidanje povlaštenih poreznih režima za građevinarstvo i sektora poljoprivrede i ukidanje sniženih stopa PDV-a za određene proizvode i usluge.

“Provedba ambicioznih poreznih reformi, kako je navedeno u Planu oporavka i otpornosti, uvelike bi doprinijela rješavanju fiskalnih ranjivosti. Rumunjski omjer javnih prihoda i BDP-a jedan je od najnižih u EU-u i ostaje ispod prosjeka zemalja na sličnom stupnju razvoja”, poručuju iz ove institucije.

Korekcija deficita također se može postići provedbom reformi poduzetih u PNRR-u, čiji je cilj izmjena, između ostalog, vrlo povoljnog poreznog režima za mikropoduzeća i provedba sveobuhvatne revizije rumunjskog poreznog sustava. PNRR također uključuje reformu Državne agencije za poreznu upravu, čiji je cilj odgovoriti na hitnu potrebu za njezinom modernizacijom i digitalizacijom.

“Potreban je sveobuhvatan pristup, koji će kombinirati mnogo strože izvršenje proračuna nego posljednjih godina i reforme za jačanje poreznih prihoda racionalizacijom poreznog sustava i poboljšanjem porezne administracije. Dodatne mjere, kao što su pregledi rashoda i poboljšana nabava i planiranje javnih ulaganja, proračun i praćenje praksi, može povećati učinkovitost javne potrošnje u kontekstu vrlo ograničenih resursa. U tom kontekstu, moglo bi se razmotriti povećanje stope potpore EU-a za ulaganja u infrastrukturu, posebno u prometu i zdravstvu, te ograničavanje i ciljanje prekomjernog ugovaranja Provedba reformi usmjerenih na kvalitetnije obrazovanje, učinkovito funkcioniranje državnih poduzeća, učinkovitu javnu upravu i bolje funkcioniranje pravosuđa i kontrolu korupcije ojačalo bi poslovno okruženje, strana ulaganja i potencijalni rast. Tamo gdje je to moguće, dodatne mjere mogle bi pomoći smanjiti ranjivosti. Sve ove mjere u velikoj su mjeri sadržane u NRRP-u Rumunjske”, dodaje se u izvješću.