Krizni menadžment lanca opskrbe. Europska komisija predstavila je hitni instrument jedinstvenog tržišta.

Politika - 18 listopada, 2022

Prvo pandemija Covida 19, a zatim ruski agresorski rat protiv Ukrajine, energetska kriza, inflacija i rizik od recesije. Ovo su glavni događaji koji su u posljednje dvije godine stavljali Europsku uniju na kušnju: na razini nacionalnih vlada država članica, ali i na razini institucionalnih struktura zaduženih za upravljanje EU-om.

Jedan od kritičnih čimbenika koji se pojavio tijekom spomenutih događaja je opskrbni lanac koji je stradao u fazi pandemije, doživljavajući prave blokade u logistici i maloprodaji.

Na početku faze pandemije, poteškoće u opskrbnom lancu bile su uzrokovane iznenadnim zdravstvenim ograničenjima i sigurnosnim mjerama primijenjenim na svim razinama života ljudi, kako u privatnom tako iu poslovnom životu.

To je također bio slučaj u azijskim tvornicama, polazištu za široku paletu proizvoda i zaliha u globaliziranom svijetu, koje su također bile pogođene privremenim zatvaranjima i sve višim mjerama zadržavanja u smislu sigurnosnih standarda, usmjerenih na ograničavanje ljudske prisutnosti u radno mjesto što je više moguće.

Paradoksalno, sustav je nastavio posrnuti upravo zbog uzleta društvenih i gospodarskih aktivnosti. To je, naime, izazvalo porast potražnje potrošača koji postaju sve zahtjevniji u pogledu dostupnosti željene robe i brzine isporuke.

Globalni opskrbni lanac, koji je sada obilježen promjenama zbog hitne zdravstvene situacije, u mnogim slučajevima više ne može zadovoljiti razine potražnje prije covida u smislu ponude.

U Europi je kriza Covid-19 također stvorila velike neravnoteže u odnosima između pojedinih država članica, potkopavajući u nekim slučajevima potrebnu europsku solidarnost, koja se slomila zbog slabosti upravljanja jedinstvenim tržištem.

Međuovisnost europskih lanaca vrijednosti je pretrpjela kada su neke države jednostrano odlučile zatvoriti svoje granice, učinkovito blokirajući trgovinske tokove.

U tom kontekstu iu svjetlu novih geopolitičkih izazova s kojima se suočavamo, Europska komisija je uspostavila hitni instrument koji joj daje nove ovlasti u vezi s opskrbnim lancima.

Novi hitni instrument jedinstvenog tržišta (SMEI) , koji stavlja izvan snage Uredbu Vijeća (EZ) br. 2679/98, ima za cilj očuvanje slobodnog kretanja roba, usluga i osoba, kao i očuvanje dostupnosti osnovnih dobara i usluga u slučaju novih hitnim slučajevima u bliskoj budućnosti.

Alat, osmišljen kako bi koristio građanima i poduzećima EU-a, “nadopunjuje druge zakonodavne mjere EU-a za upravljanje kriznim situacijama”: npr. mehanizam civilne zaštite EU-a, kao i pravila EU-a za određene sektore; opskrbnih lanaca ili proizvoda kao što su zdravlje, poluvodiči ili sigurnost hrane, koji već predviđaju ciljane mjere odgovora na krize. “Uspostavlja uravnoteženi okvir za upravljanje krizama kako bi se identificirale različite prijetnje jedinstvenom tržištu i osiguralo njegovo glatko funkcioniranje”, navodi se u priopćenju EU-a.

Da budemo precizniji, instrument omogućuje Komisiji da aktivno intervenira na pojedinačne države EU-a kako bi ih obvezala na stvaranje zaliha robe koja se smatra ‘kritičnom’; u isto vrijeme, tvrtke će morati dijeliti informacije o svojim stvarnim proizvodnim kapacitetima i mogućim zalihama osnovnih dobara u slučaju krize. Nadalje, Komisija će diktirati proizvodne prioritete u slučaju nužde, preusmjeravajući ih na onu robu koja se smatra ‘ključnom’.

SMEI predviđa uspostavu savjetodavne skupine, stvaranje okvira za nepredviđeno planiranje regulacije jedinstvenog načina nadzora tržišta i njegov ulazak u hitni način. Savjetodavnom skupinom, koja će imati ulogu savjetovati Povjerenstvo o mjerama koje treba poduzeti u slučaju prijetnje, spriječiti je ili se nositi s njom ako je već u tijeku, predsjeda samo Povjerenstvo, a sastoji se od jednog predstavnika iz svake države članice.

Radnje će se temeljiti na praćenju opskrbnih lanaca, uspostavi strateških rezervi, klasifikaciji robe koja će se skladištiti, razmjeni informacija o rezervama od strane država članica i koordinaciji napora na temelju ciljnih popisa. Državama članicama će biti zabranjeno ograničavanje slobodnog kretanja roba i usluga ako se pokrene izvanredno stanje, a tvrtke mogu biti sankcionirane ako uskrate potrebne informacije.

Međutim, devet zemalja EU-a, uključujući Belgiju, Dansku i Nizozemsku, već se izjasnilo protiv ove verzije plana, koju smatraju predalekom od izvornih ciljeva.

Pozivamo Europsku komisiju da se drži svog prvotnog plana usvajanja instrumenta koji osigurava slobodno kretanje roba, usluga i ljudi, uz veću transparentnost, koordinaciju i brze odluke, na temelju jasnog definiranja kriza povezanih sa slobodnim kretanjem. unutar Europske unije”, napisale su zemlje u pismu upućenom šefovima kabineta predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, potpredsjednicima Margrethe Vestager i Valdisu Dombrovskisu te povjereniku za unutarnje tržište Thierryju Bretonu.

Kritici nekih država članica pridružuju se kritike industrijskih skupina, predstavnika trgovine, pa čak i sindikata. Prema odredbama, tvrtke koje se ne pridržavaju redoslijeda prioriteta utvrđenih u okviru izvanrednog režima riskiraju odgovarajuće novčane kazne do 1,5 posto svog prometa, dok se tvrtke koje ne dostave točne informacije tražene od Komisije suočavaju s kaznama do 300.000 eura.

Rizik je da bi mjere mogle pogoršati moguću krizu umjesto da je ublaže, jer bi otkrivanje komercijalno osjetljivih informacija o zalihama i proizvodnim kapacitetima ili usmjeravanje poslovnih odluka odozgo u konačnici moglo imati negativan utjecaj na tvrtke, navode iz Martynas Barysas BusinessEuropea, najvećeg udruženja poslodavaca u regiji.

Prema EuroChambresu , prijedlog Komisije premašuje svoje početne ciljeve i uvodi mjere koje nadilaze ono što je namjeravano, kao što je ‘nadzorni način’, čime postoji opasnost od stvaranja pravne nesigurnosti.

Prijedlozi predstavljeni 19. rujna slijede priopćenje Europske komisije koja je u svom ažuriranom komunikacija o industrijskoj strategiji iz svibnja 2021., je planirao predstavljanje posebnog instrumenta za jamčenje slobodnog kretanja roba, usluga i osoba, kao i veću transparentnost, koordinaciju i solidarnost u hitnim slučajevima.

Ovaj novi instrument uklopit će se u okvir već postojećih pravnih instrumenata EU-a, uspostavljenih općenito za upravljanje krizama, kao što je Mehanizam civilne zaštite Unije. SMEI će se stoga usredotočiti na uklanjanje prepreka i održavanje slobodnog kretanja roba, usluga i osoba te osiguravanje dostupnosti kritičnih proizvoda na jedinstvenom tržištu u slučaju aktivacije, nadopunjujući druge nedavno usvojene mjere EU-a i prijedloge Komisije kojima se uspostavljaju ciljanije mjere o određenim aspektima upravljanja krizom ili su relevantni za određene sektore. Jedna od njih je Europska uprava za pripravnost i odgovor na hitne zdravstvene situacije (HERA). Još jedan poseban instrument je Plan za hitne slučajeve za osiguranje opskrbe hranom i sigurnosti hrane. U taj se okvir uklapa i European Chips Act.

O mjerama trenutno raspravljaju Europski parlament i Vijeće Europske unije. Nakon što se Uredba usvoji, ona će stupiti na snagu 20. dana od objave u Službenom listu EU.

Osmišljeni instrumenti trebali bi pomoći državama članicama da ojačaju postojeće veze, sve više promičući procese suradnje i unutarnje odnose kako bi se učvrstio privilegirani odnos koji postoji unutar EU-a. Ostati ‘ujedinjeni u različitosti’, čak iu kriznim vremenima.

The text was translated by an automatic system