Ljudska prava za sve pod svaku cijenu? – Trumpova politika deportacije

Snaga i slabost liberalizma je njegovo jednodimenzionalno razmišljanje. Liberalizam razmišlja u skladu s jednostavnim i jasnim načelima. Vjeruje u individualnu slobodu. Vjeruje u tržišno gospodarstvo. Vjeruje u otvorenost. Vjeruje u vladavinu prava. Vjeruje u ljudska prava svih.

I to zvuči divno. Tko bi se s tim prepirao? Svi mi Europljani koji volimo demokraciju, vladavinu prava, otvorenost i ljudska prava trebali bismo se jednostavno složiti, zar ne? I slažemo se. Ne treba ni spominjati da mi zapadnjaci vjerujemo u dobre i korisne društvene ideale koji se tako često povezuju s našom zapadnom demokracijom i našom zapadnom kulturom.

Ali moramo si dopustiti i razmišljanje. Moramo si dopustiti da vidimo složene kontekste. I prije svega, moramo si dopustiti kompromis sa stvarnošću koja se ne može uvijek svesti na jednostavna načela.

Jedan od razloga zašto se na Zapadu pojavljuje novi konzervativizam jest taj što ideologija liberalizma tako lako vodi do iracionalne beskompromisnosti. Jer iako volimo otvorenost, ponekad moramo prihvatiti da će previše velikodušna otvorenost vjerojatno stvoriti probleme. Iako vjerujemo u individualnu slobodu, ponekad se moramo podsjetiti da ljudsko postojanje ne sastoji se samo od slobode, već i od neizabranih polazišta, od utvrđenih konteksta, od prirodnih zakona, od društvenih zahtjeva, od društvenih zahtjeva. Tržišno gospodarstvo je dobro ako želimo živjeti u slobodi i prosperitetu. Ali također moramo reći da novac i rast nisu sve u životu i da mogu postojati i druge vrijednosti koje se moraju uzeti u obzir uz novac i rast. Ideali s jedne strane, a s druge strane stvarnost koja zahtijeva prilagodbe i kompromise.

Ponekad se može raditi i o različitim legitimnim interesima koji se međusobno suprotstavljaju. Različita načela mogu se međusobno suprotstavljati i činiti se da se isključuju. I tada se ne radi o odabiru jednog načela i potpunom ignoriranju drugog. Već o pronalaženju odgovarajuće ravnoteže, kompromisa, pragmatičnog rješenja koje daje najbolji mogući ili najmanje žalosni ishod. To postaje jasno u raspravi koja se sada vodi u raznim zapadnim zemljama oko politike deportacije Donalda Trumpa.

Privuklo je mnogo pozornosti to što je nova američka administracija deportirala mnoge ilegalne imigrante. A ako je riječ o imigrantima koji su također imali veze s organiziranim kriminalom, mogli su biti deportirani izravno u zatvore u drugim zemljama. Jedan slučaj privukao je pozornost, a odnosi se na muškarca koji je pogrešno deportiran u zatvor u Salvadoru. Vrhovni sud SAD-a izjavio je da je deportacija bila pogrešna i da se nije smjela dogoditi. SAD bi sada trebale djelovati, smatra Vrhovni sud, kako bi osigurale da se muškarac oslobodi.

Naravno, ilegalne imigrante ne treba deportirati izravno u zatvore ako nisu počinili nikakve zločine osim što su ilegalno u zemlji u kojoj nemaju pravo biti. To se odnosi na SAD, a trebalo bi se odnositi i na EU.

Deportacija ilegalnih imigranata nije problem. To bismo trebali činiti puno više u EU. Iznad svega, trebali bismo osigurati da ilegalni migranti uopće ne ulaze u Uniju, jer bismo ih tada morali pratiti i truditi se da ih izvedemo van. Ali sada, kao što je i u EU i u SAD-u, de facto imamo mnogo ilegalnih migranata koji nikada nisu trebali doći ovdje. Slično tome, imamo tražitelje azila čiji su zahtjevi za azil odbijeni, a postoje i razne kategorije stranih državljana čije privremene boravišne dozvole nisu valjane i koji bi trebali što prije napustiti EU.

Ali deportacije bi se naravno trebale provoditi u skladu s našim pravnim načelima. Ne bismo trebali slati ljude u zatvore u El Salvadoru ako nisu kriminalci. Ali – i tu sada moramo postaviti važno pitanje – je li ovo načelo pravne sigurnosti koje bi se trebalo primjenjivati ​​i na strane državljane toliko važno da bismo riskirali sigurnost vlastitih građana? Jer to će se dogoditi ako se svim mladićima koji dolaze u zapadni svijet, od kojih je određeni dio kriminalaca i opasan, dopusti da ostanu nepotrebno dugo jer se njihovi zahtjevi za azil i slučajevi deportacije trebaju obrađivati ​​u skladu s našim prekrasnim načelima jednakih prava za sve ljude.

Stoga moramo shvatiti da se načelo prava svih ljudi da se prema njima postupa u skladu s našim idejama o pravdi i pravnoj sigurnosti mora suprotstaviti načelu da i naši političari imaju odgovornost brinuti se za sigurnost vlastitog stanovništva.

Mnogi ilegalni imigranti su mogli ostati u EU ili SAD-u predugo jer su naši pravni sustavi toliko usmjereni da uvijek postupamo ispravno. Zahtjevi za azil traju neko vrijeme. Žalbe se moraju rješavati. Tada ilegalni migranti mogu izbjeći vlasti i dalje živjeti u našim zajednicama, a ponekad čak i uživati ​​određena prava. A naše vlasti za provedbu zakona nemaju pravo jednostavno poslati te ilegalne migrante izvan naših granica. A to je zato što smo bili toliko usmjereni da se sa svima postupa jednako.

Problem s tim, međutim, jest što se tim ljudima daje vremena da eventualno počine zločine u našim zemljama i da će nevini pojedinci iz našeg stanovništva biti pogođeni i postati žrtve zločina. Nevini ljudi morat će platiti cijenu za našu pravnu sigurnost. Tako to izgleda. A naši političari i naši tvorci javnog mnijenja moraju to uzeti u obzir kada raspravljaju o migracijama, deportaciji i pravnoj sigurnosti.

Kada Donald Trump brani svoju politiku deportacije , on se upravo poziva na svoju obvezu kao američkog predsjednika da preuzme odgovornost za sigurnost američkih građana. Diljem zapadnog svijeta, aktivisti za ljudska prava su užasnuti. A to čine jer odbijaju suprotstaviti različite interese i načela. Toliko su navikli misliti da su ideali naših ljudskih prava toliko univerzalni i toliko sveti da ni na koji način ne mogu biti predmetom bilo kakvog kompromisa ili pregovora. Zato nikada ne žele govoriti o ljudima koji postaju žrtve njihovih ideala. Jer imamo žrtve. Uzbekistanac koji je 2017. izveo islamistički teroristički napad u Stockholmu, u kojem je živote izgubilo pet nevinih ljudi, nije trebao ostati u Švedskoj. Zbog previše velikodušnih imigracijskih pravila s mogućnošću žalbe na odbijenice, mogao je ostati u Švedskoj. Cijenu za to platilo je pet nevinih Šveđana.

Možemo odabrati biti čisti idealisti. Možemo odabrati jednostavna načela. Možemo odabrati zalagati se za vladavinu prava pod svaku cijenu, bez obzira na cijenu. Ali onda će nevini ljudi morati platiti za to!

Svakako se može kritizirati politika deportacije Donalda Trumpa iz raznih razloga. Ali i dalje je suosjećajno za američkog predsjednika reći da je njegova primarna odanost američkim građanima.