Subscribe
U Europi koju potresaju geopolitičke i industrijske krize, Sredozemno more i europska mora vratili su se u središte političke rasprave, zahvaljujući konzervativnoj viziji razvoja, sigurnosti i rasta. To je bila ključna poruka panela „Sredozemno more i Tri mora“ , održanog u petak, 11. srpnja, u Napulju, tijekom Konferencije europskih konzervativaca.
Među govornicima bili su bivši poljski premijer i sadašnji predsjednik Europskih konzervativaca Mateusz Morawiecki , talijanski ministar Nello Musumeci , zastupnik u Europskom parlamentu Alberto Gambino , predstavnik ALIS-a Marcello Di Caterina i španjolska zastupnica u Europskom parlamentu Nora Núñez Cunca Garcia . U fokusu? More kao ekonomska, geopolitička i kulturna granica. Resurs koji treba braniti i unapređivati pragmatizmom i bez ideološke naivnosti.
Morawiecki: „More je os novog globalnog poretka“
Otvarajući panel, Mateusz Morawiecki naglasio je središnju ulogu plavog gospodarstva u brzo promjenjivom geopolitičkom kontekstu: „Svijet se preoblikuje: novi trgovački putovi, protekcionističke politike i smanjenje kineskog utjecaja. Unutar toga, Inicijativa triju mora – od Baltičkog do Crnog mora i Jadrana – dobiva stratešku važnost.“ Morawiecki je predložio ekonomski koridor koji povezuje Indiju, Bliski istok i Europu (IMEC), s Trstom kao ključnim središtem koje povezuje Italiju sa srednjom i sjevernom Europom. „Moramo ulagati u infrastrukturu sjever-jug. Europa je izgrađena duž osi istok-zapad, ali danas Mediteran može postati ekonomska okosnica kontinenta.“ Također je oštro kritizirao europsku industrijsku politiku: „Koristili smo sredstva EU za financiranje kineske industrije. To je teška pogreška. Potrebna nam je industrijska politika temeljena na zdravom razumu.“
Musumeci: „Italija mora ponovno otkriti svoj pomorski poziv. More nije samo romantizam“
Ministar pomorske politike Nello Musumeci jasno je i pragmatično izjavio: „EU je zaboravila Mediteran, više se usredotočujući na baltičko i kopneno gospodarstvo. Pa ipak, pomorsko gospodarstvo danas vrijedi 180 milijardi eura, s milijun radnika i 240 000 poduzeća.“
Predstavio je novi talijanski Zakon o podvodnom svijetu , čiji je cilj održivo regulirati korištenje morskog dna i osloboditi njegov gospodarski potencijal – od rijetkih zemalja do morske geologije – uz poštivanje civilne i ekološke sigurnosti:
„More ostaje nepoznati svemir. Da bismo ga zaštitili, prvo ga moramo upoznati. I realizam, a ne radikalni environmentalizam, mora nas voditi.“ Musumeci je također uputio kulturni izazov: „64% Talijana ne smatra Italiju pomorskom zemljom. More se doživljava samo kao razonoda od svibnja do rujna. Ali more je trud, rad i poduzetništvo. Potrebna nam je kulturna revolucija, počevši s pomorskim obrazovanjem u osnovnim školama.“
Di Caterina: „Obuka i digitalizacija: to je plavo gospodarstvo koje stvara stvarna radna mjesta“
Marcello Di Caterina , potpredsjednik ALIS-a (Udruge za održivu intermodalnu logistiku), preusmjerio je fokus na zapošljavanje i osposobljavanje: „Postoji ogroman jaz između ponude i potražnje na pomorskom tržištu rada. Naši mladi nisu svjesni prilika. Pa ipak, član posade koji prvi put radi može zaraditi 2700 eura mjesečno.“ Objasnio je kako ALIS, u partnerstvu sa strukovnim institutima i sveučilištima, radi na tome da ove karijere budu privlačne mladima s juga: „Održivost mora biti društvena i ekonomska, a ne samo ekološka. Trebamo manje birokracije i više poticaja.“
Što se tiče infrastrukture, Di Caterina je naglasila važnost digitalizacije luka : „Italija čini 63% pomorskog kamionskog prometa u Europi. To je konkurentska prednost koju moramo braniti od kratkovidnih politika poput EU ETS-a, koje riskira kažnjavanje talijanskog brodarstva i povećanje troškova za potrošače.“
Gambino: „Bez mladih, more nema budućnosti. Europa mora ulagati“
Alberto Gambino , zastupnik u Europskom parlamentu, naglasio je stratešku ulogu Italije:
„S 8000 km obale, Italija igra ključnu ulogu u europskoj sigurnosti i razvoju. Ali potrebna nam je zajednička strategija koja poštuje specifičnosti svake države članice.“ Pohvalio je vladu Giorgie Meloni zbog davanja prioriteta pomorskoj infrastrukturi u potrošnji EU: „Osigurali smo pravo korištenja obrambenih sredstava EU za lučku infrastrukturu dvojne namjene, i civilnu i vojnu.“ Gambino je pozvao na reformu krutih pomorskih propisa EU: „Bez promjena riskiramo gubitak tla u korist sjevernoafričkih i azijskih luka. Talijanske luke poput Gioia Tauro moraju se braniti i ojačati.“
Núñez Garcia: „Bez ribara, bez mladih, europsko more će umrijeti“
Iz Europskog parlamenta, španjolska zastupnica u Europskom parlamentu Nora Núñez Garcia govorila je u ime tradicionalnih ribara:
„Plava ekonomija odnosi se na rad, kulturu i identitet. Ali ideološki environmentalizam i pretjerana regulacija uništavaju generacijsku obnovu.“
Predložila je Europski plan za plavu generacijsku obnovu , uključujući porezne poticaje, mikrokredite i praktičnu obuku: „Pravila moraju odražavati lokalne stvarnosti. Ako je jedini kriterij okoliš, imat ćemo održive luke – ali ne i brodove. Zaštita mora također znači zaštitu onih koji od njega žive.“
Konzervativna agenda za more
Panel je prenio jedinstvenu poruku: more nije teret kojim se upravlja ideološkim dogmama, već konkretan motor za razvoj, identitet i slobodu. Potrebna je infrastruktura, osposobljavanje, ulaganja, fleksibilna pravila i kultura mora koja počinje u školama i pretvara se u stvarne prilike za mlade.
Konzervativni pristup – pragmatičan i neideološki – zamišlja Europu koja je „kontinentalna po kulturi, ali pomorska po vokaciji“. Mediteran više ne smije biti europska periferija, već srce njezine obnove.