Subscribe
Ukrajinske izbjeglice postale su središte pozornosti novog vodstva u Varšavi. Predsjednik Karol Nawrocki Poljsku stavlja na prvo mjesto, zbog čega je predložio ograničavanje socijalne pomoći za ukrajinske izbjeglice i blokiranje financiranja mreže Starlink koja se koristi u sukobu s Rusijom.
Nedavna odluka novog poljskog predsjednika Karola Nawrockog da uvjetuje pristup ukrajinskih izbjeglica financijskoj potpori i medicinskim uslugama plaćenim iz nacionalnog proračuna izazvala je intenzivnu raspravu i unutar zemlje i na europskoj sceni. Konzervativni predsjednik, koji je preuzeo dužnost u lipnju nakon kampanje obilježene govorima u kojima je najavio da će Poljsku staviti na prvo mjesto, u ponedjeljak, 25. kolovoza, izjavio je da namjerava ograničiti obiteljske dodatke i medicinsku pomoć za ukrajinske građane koji ne rade na poljskom teritoriju. Istodobno, Karol Nawrocki odbacio je zakon kojim je vlada premijera Donalda Tuska htjela produžiti plaćanje pretplate za mrežu Starlink za Ukrajinu, vitalnu mrežu koja se posebno koristi u korištenju dronova kijevske vojske u ratu s Rusijom.
Promjena tona u odnosu na prethodnu politiku
Od početka ruske invazije u veljači 2022., Poljska se smatra jednim od najvažnijih saveznika Ukrajine, kako kroz vojnu podršku tako i kroz socijalnu pomoć za milijune ljudi koji su pobjegli od rata i sklonili se na poljski teritorij. Tijekom tri godine sukoba, vlasti u Varšavi olakšale su pristup školama, bolnicama i socijalnim programima za izbjeglice, te je u početku došlo do impresivnog vala solidarnosti među stanovništvom. Međutim, nakon više od tri godine sukoba, stvari su se promijenile. Umor uzrokovan velikim brojem Ukrajinaca naseljenih u Poljskoj, najmanje 1,5 milijuna prema službenim procjenama, počeli su osjećati obični građani, a nacionalistička retorika sve je više zahvaćala javnost. Tijekom izborne kampanje, Nawrocki je obećao da će “Poljku staviti na prvo mjesto”, fraza koja je postala njegov lajtmotiv i uvjerila značajan dio konzervativnog biračkog tijela da glasa za njega. Nova politička linija oštro je u suprotnosti s onom bivšeg predsjednika Andrzeja Dude, koji je, iako dolazi iz iste ideološke pozadine, bio mnogo glasniji u svojoj podršci Kijevu i izbjegavao je uvjetovanje socijalnih naknada za ukrajinske izbjeglice.
Nawrockijeve izjave i njihovi neposredni učinci
„Vjerujem da bi financijska pomoć obiteljima trebala biti usmjerena isključivo onima koji rade i doprinose našem gospodarstvu. Ne možemo održavati sustav koji nudi neograničene pogodnosti ljudima koji se ne trude integrirati“, rekao je Nawrocki na konferenciji za novinare.
Prema planovima novog poljskog predsjednika, samo zaposleni Ukrajinci imali bi pravo na dječji doplatak i prošireni pristup poljskom zdravstvenom sustavu. Trenutno ukrajinske obitelji koje upišu svoju djecu u poljske škole mogu primati mjesečni dodatak od 800 zlota (otprilike 219 dolara) za svako dijete. Ova mjera, koju je 2022. godine usvojila poljska vlada, trebala je potaknuti integraciju ukrajinskih maloljetnika u obrazovni sustav i osigurati minimalnu financijsku sigurnost za izbjeglice. Ograničenje koje je predložio predsjednik Nawrocki značajno bi smanjilo broj korisnika. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova nije službeno komentiralo Nawrockijevu inicijativu, ali diplomatski izvori koje citira kijevski tisak sugeriraju da bi mjera mogla dodatno opteretiti bilateralne odnose, već obilježene povijesnim neslaganjima poput masakra u Volinji tijekom Drugog svjetskog rata.
Blokiranje plaćanja pretplate na Starlink, novi izvor diplomatskog sukoba između Poljske i Ukrajine
Iako je smanjenje naknada izazvalo žestoku raspravu, pravo iznenađenje bila je odluka predsjednika Nawrockog da stavi veto na zakon koji bi osigurao financiranje pristupa Ukrajine satelitskoj mreži Starlink, u vlasništvu američkog milijardera Elona Muska. Komunikacijski sustav koji je razvio SpaceX postao je ključan za ukrajinsku vojsku u sukobu s Ruskom Federacijom. Kroz desetke tisuća terminala, vodstvo u Kijevu uspjelo je održavati kontakt između vojnih jedinica na prvim crtama bojišnice, koordinirati operacije i koristiti dronove unatoč ruskim napadima na zemaljsku telekomunikacijsku infrastrukturu, koja je uglavnom uništena. Do travnja 2024. Ukrajina je primila preko 50 000 takvih terminala, financiranih kombinacijom međunarodnih donacija, vlastitih kupnji i izravne podrške europskih vlada, uključujući Poljsku. Bez produljenja plaćanja pretplate, počevši od 1. listopada, vlada u Kijevu riskira gubitak pristupa mreži Starlink, s velikim posljedicama na prvim crtama bojišnice. Glasnogovornik poljskog Ministarstva digitalnih poslova objasnio je da, s predsjedničkim vetom, “više ne postoji pravna osnova za nastavak financiranja”. Međutim, isti vladin izvor spomenuo je da bi novi zakon koji je predložio predsjednik ponovno mogao uključivati odredbe o financiranju pretplata na Starlink mrežu, s glavnim uvjetom da poljski parlament usvoji novi zakon koji je predložio Nawrocki.
Za one koji nisu upoznati, Starlink je masivna konstelacija satelita u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO) kojima upravlja SpaceX. Satelitska mreža dizajnirana je za širokopojasni internet niske latencije, uključujući i područja bez zemaljske infrastrukture. Mreža se nastavila širiti 2025. godine, s tisućama aktivnih satelita u orbiti, jačajući globalnu pokrivenost i ukupni kapacitet sustava. Starlink pruža globalnu pokrivenost i na kopnu i na moru, s fiksnim i mobilnim planovima. Službena web stranica tvrtke omogućuje korisnicima provjeru dostupnosti usluge na karti, a planovi “Global Priority” izričito su namijenjeni za svjetsku i pomorsku upotrebu. U osjetljivim područjima pristup može biti geofenciran/ograničen na razini politike usluge. Na primjer, regija Krim imala je ograničenja. Ukrajinske vojne snage široko koriste Starlink terminale za podatkovne veze između zapovjednih mjesta, jedinica na prvoj crti i senzora (slikanje, izviđanje), kao i za koordinaciju vojnih akcija u stvarnom vremenu. Važnost je postala očita kada je globalni prekid rada Starlinka (srpanj 2025.) prekinuo ukrajinske vojne komunikacije i video prijenose na otprilike 2 sata, što je dovelo do odgode nekih misija. Izvještava se da su ukrajinske platforme poput Magure V5 opremljene Starlink terminalima, koristeći satelitske veze za telemetriju, navigaciju i video u misijama dugog dometa ili izviđanja. Ovaj model podržao je uspjeh ukrajinske kampanje u području Crnog mora. Za multikoptere/taktike kratkog dometa, izravna kontrola obično se vrši putem radija (ne satelita), ali Starlink se koristi kao “okrug” podataka za mobilne zapovjedne centre (povrat video signala, prijenos koordinata/cilja, sinkronizacija jedinica). Analize neovisnih izvora i izvješća think-tankova ističu Starlinkovu ulogu u održavanju redundancije komunikacija suočenih s ometanjem od strane vojske Ruske Federacije.
Pitanje koje svi postavljaju: što bi se moglo dogoditi ako Ukrajina izgubi pristup Starlinku?
Pa, bez satelitske veze, kohezija između taktičke i operativne razine (zapovijedanje i kontrola) brzo nestaje, a video prijenosi s dronova i izviđačkih timova su ozbiljno ograničeni. Prisjetimo se još jednom incidenta u srpnju 2025., koji je pokazao da čak i prekid od nekoliko sati uzrokuje poremećaje u ukrajinskim vojnim akcijama (odgode misija, povratak na degradirane postupke). Američki bespilotni zrakoplovi koji koriste dvosmjerne podatke velike količine (video, telemetrija uživo) smanjili bi performanse ili obustavili misije do prelaska na alternativna rješenja, što bi vjerojatno dovelo do smanjenja dometa i točnosti. Bez robusnog satelitskog sloja, jedinice na prvoj crti vraćaju se radio vezama ili improviziranim zemaljskim mrežama, koje su više izložene ometanju, imaju veću latenciju i smanjeni kapacitet, usporavajući ciklus “otkrivanje-odlučenje-angažiranje”. Bez Starlink mreže, moglo bi doći do pada učinkovitosti dronova, posebno za operacije izvan horizonta/u dubinu, i razvodnjavanja informacijske prednosti koja je Ukrajini omogućila sinkronizaciju topništva s izviđanjem u stvarnom vremenu. Analize sigurnosnih i medijskih stručnjaka nazvale su mogući gubitak Starlinka “prekretnicom” u korist Rusije. Ako Poljska prestane financirati pretplate na Starlink, Ukrajina bi bila prisiljena ubrzati migraciju na druge pružatelje satelitske komunikacije (npr. europska ili komercijalna rješenja koja nisu SpaceX) i zemaljske mreže (mikrovalne, taktičke 4G/5G, radio mreža), ali nijedna od njih ne nudi istu gustoću terminala, propusnost i nisku latenciju na nacionalnoj razini u kratkom roku, posebno na prvoj crti bojišnice. Bez Starlinka, brzina donošenja odluka ukrajinske vojske će se smanjiti, a njezine sposobnosti dugometnih udara će se smanjiti. Alternative postoje, ali one ne mogu brzo parirati opsegu i performansama satelitske mreže Starlink.
Rivalstvo između Nawrockog i Tuska, regionalni utjecaj i odjeci u Rumunjskoj
Odluka se ne može razumjeti izvan unutarnjeg političkog konteksta. Sadašnja vlada, na čelu s proeuropskim liberalom Donaldom Tuskom, u otvorenom je sukobu s predsjednikom Nawrockijem. Dok Tusk pokušava održati ravnotežu između podrške Ukrajini i zaštite poljskih interesa, Nawrocki zauzima kritičniji stav prema Kijevu, koji je bliži konzervativnom biračkom tijelu. Blokiranje zakona o Starlinku i socijalnoj pomoći stoga ima i unutarnju političku dimenziju. Konzervativci oko predsjednika žele pokazati da mogu nametnuti nacionalističku agendu čak i suočeni s liberalnom vladom, što najavljuje višemjesečne institucionalne napetosti.
Mjere najavljene u Varšavi brzo su odjeknule preko granice. George Simion, čelnik rumunjske stranke AUR, upotrijebio je primjer poljskog predsjednika kako bi kritizirao situaciju ukrajinskih izbjeglica u Rumunjskoj. U poruci objavljenoj na društvenim mrežama, George Simion izjavio je da “Rumunji postaju siromašniji, dok Ukrajinci zadržavaju svoje privilegije i socijalne naknade, zahvaljujući suučesništvu vladajućih stranaka.” Njegove izjave dio su šire retorike stranke AUR, koja često promiče antiimigracijske i nacionalističke poruke. Nedavno je zastupnik iz stranke pozvao građane da odbiju narudžbe tvrtki koje zapošljavaju strane radnike, posebno radnike iz azijskih zemalja, što je izazvalo oštre kritike i optužbe za diskriminaciju od strane rumunjskog civilnog društva.
Između solidarnosti s ukrajinskim narodom i nacionalizma
Situacija ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj i drugim zemljama Europske unije ilustrira dilemu s kojom se suočavaju europske vlade: kako održati solidarnost sa žrtvama razornog rata bez poticanja unutarnjeg ogorčenja i pretjeranog pritiska na društvene sustave. U Poljskoj, gdje je povijest ostavila duboke ožiljke i gdje je društvo već polarizirano između konzervativaca i liberala, odluke Karola Nawrockog mogle bi redefinirati smjer vanjske i unutarnje politike u godinama koje dolaze. Ako se predložena ograničenja provedu, mogla bi promijeniti način na koji se percipira uloga Poljske kao glavnog saveznika Ukrajine. Istodobno, mogla bi potaknuti populističku retoriku u drugim zemljama, uključujući Rumunjsku, gdje se već čuju odjeci. Odluke novog poljskog predsjednika označavaju vidljivu promjenu paradigme. Od države koja je preuzela ulogu bastiona podrške Kijevu, Poljska bi mogla postati mnogo rezerviranija zemlja, zabrinuta prvenstveno za vlastite unutarnje napetosti i zaštitu svojih nacionalnih resursa i građana. U tom kontekstu, odnosi s Ukrajinom, ali i s europskim partnerima, vjerojatno će u nadolazećem razdoblju postati sve složeniji.