Oduzimanje nezakonito stečene imovine. Irski zakon o prihodima od kriminala i srodnim pitanjima iz 2025.

Dana 17. srpnja 2025., Dáil Éireann raspravljao je o Zakonu o prihodima od kriminala i srodnim pitanjima iz 2025., zakonodavnom prijedlogu koji je predstavio ministar pravosuđa Jim O’Callaghan radi jačanja irskog okvira za oduzimanje imovine stečene kriminalnim aktivnostima.

Prijedlog zakona ima za cilj modernizirati Zakon o prihodima od kriminala iz 1996. i poboljšati operativne sposobnosti irskog Ureda za imovinu stečenu kriminalom (CAB).

Rasprava je otkrila široku podršku ciljanju financijskih temelja organiziranog kriminala, uz zabrinutost oko provedbe i raspodjele resursa.

Povijesni kontekst irskog pristupa oduzimanju imovine revolucioniran je nakon ubojstva istaknute novinarke Veronice Guerin 1996. godine, što je dovelo do donošenja Zakona o prihodima od kriminala i osnivanja CAB-a.

Tim je mjerama uveden sustav građanskog oduzimanja imovine, koji državi omogućuje oduzimanje imovine bez kaznene osude dokazivanjem njezina nezakonitog podrijetla. Od svog osnutka, CAB je povratio više od 220 milijuna eura, značajno poremeteći organizirani kriminal, posebno u trgovini drogom.

Međutim, kako se kriminalne metode razvijaju, potrebna su zakonska ažuriranja kako bi se održala učinkovitost.

Prijedlog zakona iz 2025. pokušava riješiti ovaj problem pojednostavljenjem postupaka oduzimanja i uvođenjem novih alata za ciljanje nezakonito stečenih sredstava.

Prijedlog zakona o ključnim odredbama prihoda od kaznenog djela i srodnim pitanjima iz 2025. uvodi nekoliko reformi za jačanje učinkovitosti CAB-a.

To uključuje skraćeni rok za oduzimanje imovine. Prijedlog zakona ima za cilj postići to smanjenjem razdoblja za trajno oduzimanje imovine sa sedam godina na dvije godine nakon što sud utvrdi da je stečena kriminalom, s ciljem sprječavanja kriminalaca da ostvare korist tijekom dugotrajnih pravnih postupaka.

Druga odredba Zakona odnosi se na automatsko imenovanje stečajnog upravitelja. To znači da će se, nakon što se imovina utvrdi kao nezakonita, imenovati stečajni upravitelj koji će preuzeti neposrednu kontrolu, osiguravajući da vlasnici ne mogu koristiti imovinu do konačne prodaje.

Također vidimo napore za poboljšane mehanizme zamrzavanja koji daju nove ovlasti kako bi CAB-u omogućio izdavanje sedmodnevne „naloge za zamrzavanje plaćanja“ i traženje sudskih „naloga za zamrzavanje plaćanja“ do 90 dana, koji se mogu produžiti po potrebi, kako bi se osigurala imovina stečena sumnjivim kaznenim djelom na početku istrage.

Središnji dio ciljeva zakona je sprječavanje ponovnog pokretanja parnica. Zakon zabranjuje ponovno raspravljanje o već presuđenim pitanjima, smanjujući kašnjenja zbog ponavljajućih pravnih osporavanja, a istovremeno čuvajući pravo na žalbu.

Također se predlaže jačanje istražnih alata za stručnjake koji nisu iz Garde, poput poreznih i socijalnih službenika, omogućujući im sudjelovanje u intervjuima za teška kaznena djela, uz proširenje zaštite anonimnosti za službenike CAB-a na razdoblje nakon prestanka radnog odnosa radi poboljšanja operativne sigurnosti.

Socijalna dimenzija zakona može se pronaći u njegovim odredbama o reinvestiranju u zajednicu. To znači da se oduzeta sredstva usmjeravaju putem irskog Fonda za sigurnost zajednice, koji se povećao s 2 milijuna eura u 2022. na 4 milijuna eura u 2025., a čiji je cilj podržati lokalne projekte za poboljšanje sigurnosti i dobrobiti.

Kao i kod svakog zakonodavstva ove vrste, mora se pronaći ravnoteža kako bi se osiguralo da može uključivati ​​sudski nadzor kako bi radnje koje iz njega proizlaze bile razumne, nužne i proporcionalne, čime se uravnotežuju proširene ovlasti s individualnim pravima. To nije uvijek lako postići.

Unatoč tome, nedavna rasprava u Dáilu istaknula je široki konsenzus o ciljevima zakona, a zastupnici iz svih stranaka potvrdili su važnost suzbijanja organiziranog kriminala ciljanjem na njegove financijske resurse.

Ministar O’Callaghan naglasio je da se zakonodavstvo temelji na pionirskom irskom okviru iz 1996., koji je privukao međunarodni interes zbog svog pristupa koji se ne temelji na osuđujućoj presudi. Istaknuo je potrebu sprječavanja kriminalaca da zadrže nezakonito stečenu dobit, ističući ulogu CAB-a u uskraćivanju više od 220 milijuna eura kriminalcima od njegova osnutka. Zastupnici iz Sinn Féina, Laburista, Fianna Fáila, Fine Gaela, Socijaldemokrata i drugih izrazili su podršku skraćivanju roka za oduzimanje imovine i jačanju istražnih ovlasti CAB-a, smatrajući to ključnim koracima za odvraćanje od kriminalnih aktivnosti.

Međutim, nekoliko zastupnika izrazilo je zabrinutost zbog provedbe. Zastupnici Sinn Féina tvrdili su da Fond za sigurnost zajednice, iako pozitivna inicijativa, pati od kompliciranog postupka prijave koji često ne uspijeva usmjeriti sredstva najugroženijim zajednicama, posebno onima koje je identificirao Pobalov indeks deprivacije.

Zalagali su se za ciljaniju raspodjelu sredstava područjima najteže pogođenim kriminalom. Barry Ward iz Fine Gaela upozorio je da bi dugotrajne naredbe o zamrzavanju sredstava, ako nisu popraćene transparentnim parničnim postupcima, mogle pokrenuti pitanja pravednosti, naglašavajući potrebu da pojedinci razumiju osnovu za takve naloge.

Također je izražena zabrinutost zbog zatvaranja sustava videonadzora u nekim područjima, za što su zastupnici tvrdili da zajednice ostavlja ranjivima na kriminal. Rasprava se dotaknula i širih društvenih pitanja. Nekoliko zastupnika naglasilo je potrebu za preventivnim mjerama, poput programa preusmjeravanja mladih i usluga za liječenje ovisnosti, kako bi se riješili temeljni uzroci kriminala, posebno među mladima koje privlači vidljivo bogatstvo lokalnih kriminalaca.

Izneseni su prijedlozi za „mini-CAB“ usmjeren na kriminalce srednjeg ranga, s ciljem poremećenja njihovog načina života prije nego što eskaliraju u velike figure organiziranog kriminala. Osim toga, bilo je poziva za istraživanje korištenja oduzete imovine, poput nekretnina, za socijalno stanovanje tijekom sudskih postupaka, iako su priznati praktični izazovi.

Prijedlog zakona također se učinkovito usklađuje s nalazima izvješća Europskog parlamenta iz 2024. godine pod nazivom „Oduzimanje imovine u EU“.

Ovo izvješće pruža širi kontekst, procjenjujući da prihodi od kriminala u EU dosežu 110 milijardi eura godišnje, odnosno 1% BDP-a. U Irskoj, kriminalna tržišta generiraju otprilike 1,7 milijardi eura godišnje.

U Izvješću se, na primjer, ističe da se samo 2% prihoda od kriminala zamrzava, a 1% oduzima diljem EU-a, naglašavajući potrebu za snažnim pravnim okvirima poput onog koji Irska razvija.

Irski prijedlog zakona usklađen je s tim dajući prioritet brzom povratu imovine i održavanju pravosudnog nadzora. Izvješće navodi izazove u prekograničnoj suradnji i međusobnom priznavanju naloga za oduzimanje imovine, područjima u kojima bi Irska mogla dodatno poboljšati svoj okvir, što je sugerirano pozivima za šire međunarodne protokole tijekom rasprave.

Odredbe Zakona o zamrzavanju kripto imovine također odražavaju usmjerenost EU-a na rješavanje modernih kriminalnih taktika, poput pranja novca putem digitalnih valuta.

Prijedlog zakona iz 2025. pozicionira Irsku da zadrži vodeću poziciju u povratu imovine, odgovarajući na rastuću sofisticiranost kriminalnih poduzeća. Skraćeni rok zapljene i nove ovlasti za zamrzavanje imovine rješavaju kašnjenja koja omogućuju kriminalcima da zadrže bogatstvo, dok proširenje Fonda za sigurnost zajednice pokazuje predanost reinvestiranju prihoda u pogođene zajednice.

Međutim, zabrinutosti izražene u Dáilu ističu izazove u provedbi. Osiguravanje pravedne raspodjele sredstava zahtijeva pojednostavljenje postupaka prijave i davanje prioriteta područjima u nepovoljnom položaju. Nedostatak resursa An Garda Síochána, posebno u ruralnim regijama, mogao bi ograničiti kapacitete provedbe, budući da izvješće EU naglašava potrebu za odgovarajućom obukom i resursima za maksimiziranje povrata imovine.

Pravičnost u nalozima za zamrzavanje imovine također ostaje ključno pitanje. Iako Zakon uključuje sudske zaštitne mjere, osiguranje transparentnosti i pristupa parnicama za pogođene pojedince bit će ključno za održavanje povjerenja javnosti.

Osim toga, prijedlog o ciljanju kriminalaca srednje razine i ponovnom ulaganju u preventivne programe u skladu je s naglaskom EU-a na ranom razbijanju kriminalnih mreža i rješavanju društvenih ranjivosti koje potiču kriminal.

Stoga s određenom sigurnošću možemo reći da Zakon o prihodima od kriminala i srodnim pitanjima iz 2025. jača irski okvir za borbu protiv organiziranog kriminala ciljajući na njegove financijske korijene.

Pojednostavljivanjem oduzimanja imovine, jačanjem istražnih ovlasti i reinvestiranjem sredstava u zajednice, zakon se temelji na globalno cijenjenom modelu uspostavljenom 1996. godine.

Dok EU potiče učinkovitije oduzimanje imovine, proaktivne mjere Irske pozicioniraju je kao predvodnicu, pod uvjetom da se uhvati u koštac s istaknutim praktičnim i sistemskim izazovima.

Uspjeh zakona ovisit će o uravnoteženju učinkovitosti provedbe s pravednošću i osiguravanju da koristi od oduzete imovine dođu do zajednica koje su najviše pogođene kriminalom.