Subscribe
EU otkriva planove za “zid od dronova” i pojačani nadzor na istoku kako bi se suprotstavila rastućim prijetnjama
Europska unija priprema ambicioznu vojnu transformaciju usmjerenu na jačanje obrane u sve nestabilnijem sigurnosnom okruženju. U značajnom dokumentu koji je distribuiran 27 državama članicama, Europska komisija je predstavila svoj Obrambeni plan do 2030., pozivajući na hitno djelovanje kako bi se osiguralo da je Europa do kraja desetljeća u potpunosti spremna odvratiti i odgovoriti na moderne prijetnje.
U središtu plana nalaze se dva vodeća projekta opisana kao ona koja zahtijevaju „posebnu hitnost“: stvaranje Europskog zida dronova i poboljšanje nadzora duž istočnog boka Unije. Ove inicijative izravan su odgovor na tekući rat Rusije protiv Ukrajine i nedavni porast kršenja zračnog prostora iznad teritorija EU. Prema dokumentu, ove provokacije – od neovlaštenih letova do kibernetičkih napada – naglašavaju hitnu potrebu za brzim i koordiniranim djelovanjem.
„EU mora imati dovoljno snažan obrambeni položaj kako bi vjerodostojno odvratila svoje protivnike i odgovorila na svaku agresiju“, napisala je Komisija. „Da bi bila spremna do 2030., Europa mora djelovati sada.“
Predloženi Europski zid od dronova rasporedio bi napredne bespilotne zrakoplovne sustave duž granica EU-a za praćenje kretanja, otkrivanje potencijalnih upada i jačanje kontrole nad kritičnom infrastrukturom. Iako se detalji još uvijek raspravljaju, projekt predviđa mrežu međusobno povezanih dronova opremljenih najsuvremenijim senzorima, sposobnim za nadzor i brzi odgovor. Koncept nadilazi tradicionalnu graničnu sigurnost, integrirajući civilne i vojne primjene za zaštitu energetskih cjevovoda, transportnih čvorišta i druge vitalne imovine.
Inicijativu o dronovima nadopunjuje sveobuhvatni plan za jačanje nadzora na istočnom krilu, gdje se države članice koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom suočavaju s najneposrednijim rizicima. Cilj ovog napora je poboljšati razmjenu obavještajnih podataka, proširiti radarski doseg i primijeniti nove tehnologije ranog upozoravanja kako bi se otkrile neprijateljske aktivnosti prije nego što eskalira. Cilj je europskim donositeljima odluka dati alate za brzu reakciju u krizi i signaliziranje potencijalnim agresorima da su granice EU sigurne.
No, plan se tu ne zaustavlja. Dva dodatna vodeća projekta – Europski zračni obrambeni štit i Svemirski obrambeni štit – također su istaknuti kao stupovi dugoročne sigurnosti kontinenta. Zajedno, ove inicijative poboljšale bi sposobnost Europe da brani svoje nebo i zaštiti kritičnu satelitsku infrastrukturu, prepoznajući da će se budući sukobi vjerojatno proširiti izvan tradicionalnih bojišta na kibernetičke i svemirske domene.
Komisija naglašava da ovi projekti nisu samo vojnog opsega. Zahtijevat će napredak u industrijskoj politici, tehnološkim inovacijama i prekograničnoj suradnji. Plan puta poziva na snažnu obrambenu industrijsku bazu sposobnu za brzu proizvodnju velikih razmjera i integraciju najsuvremenijih tehnologija. Europa, upozorava dokument, mora biti sposobna inovirati „u iskušenju rata“, osiguravajući da njezine snage imaju opremu i sposobnosti potrebne za moderno ratovanje.
Sudjelovanje u vodećim projektima bit će otvoreno svim državama članicama, s mogućnošću da ih odrede kao europske obrambene projekte od zajedničkog interesa u okviru Europskog programa obrambene industrije (EDIP). Ovaj paneuropski pristup osmišljen je kako bi se potaknula suradnja preko nacionalnih granica, osiguravajući da se koristi – i odgovornosti – inicijativa dijele u cijeloj Uniji.
Hitnost plana odražava „akutne i rastuće opasnosti“ s kojima se Europa suočava. U dokumentu se izričito navodi ruska „velika i ničim izazvana vojna agresija protiv Ukrajine“, koja i dalje eskalira u brutalnosti, kao i porast nepromišljenih provokacija protiv država EU-a, uključujući kibernetičke napade i namjerna kršenja zračnog prostora. Tvrdi se da te prijetnje zahtijevaju ubrzani raspored djelovanja i spremnost ulaganja u obrambene sposobnosti i političko jedinstvo.
Obrambeni plan 2030. poslužit će kao osnova za rasprave na nadolazećem neformalnom Europskom vijeću u Kopenhagenu, gdje se očekuje da će čelnici raspravljati o financiranju, upravljanju i tehničkim detaljima svakog projekta. Iako izazovi ostaju – uključujući osiguranje odgovarajućeg financiranja i uravnoteženje nacionalnog suvereniteta s kolektivnim djelovanjem – plan signalizira odlučan pomak prema asertivnijem europskom obrambenom stavu.
Integracijom tehnologije dronova, obrane iz svemira i poboljšanog nadzora granica, EU želi izgraditi vjerodostojan odvraćajući mehanizam koji se može prilagoditi brzo promjenjivom krajoliku prijetnji. Za kontinent koji se dugo oslanjao na NATO za sigurnost, plan ne predstavlja samo prijedlog politike već strateško buđenje: Europa namjerava preuzeti veću odgovornost za vlastitu zaštitu.
Alessandro Fiorentino