Subscribe
Europska komisija istražuje je li Googleova politika “zloupotrebe ugleda web-mjesta” nepravedno kažnjava medijske kuće i potkopava njihove prihode, testirajući snagu novog Zakona o digitalnim tržištima.
Bruxelles je otvorio novo frontu u svojoj dugotrajnoj borbi s Alphabet Inc., tehnološkim divom koji stoji iza Googlea. Nakon niza višemilijardnih kazni za antimonopolske propise, Europska komisija pokrenula je novu istragu kako bi utvrdila jesu li Googleove prakse pretraživanja u skladu sa Zakonom o digitalnim tržištima (DMA) bloka. Istraga se usredotočuje na to primjenjuje li tvrtka „poštene, razumne i nediskriminirajuće“ uvjete na izdavače vijesti i druge pružatelje sadržaja predstavljene na Google pretraživanju.
Najnoviji potez Komisije signalizira pooštravanje kontrole nad glavnim online platformama dok regulatori rade na provedbi ambicioznog europskog digitalnog pravilnika. Prema ranim nalazima EU-ovih napora praćenja, Googleova takozvana „politika zlouporabe ugleda web-mjesta“ možda nepravedno kažnjava legitimne medijske organizacije. Čini se da ova politika, koju je Google uveo kao dio svojih napora u borbi protiv manipulacije u rangiranju rezultata pretraživanja, degradira web-mjesta koja uključuju sadržaj trećih komercijalnih partnera.
Za Bruxelles, implikacije su ozbiljne. Ako se potvrdi, praksa bi mogla značiti da etablirani mediji – koji su već pod ogromnim financijskim pritiskom – ostaju bez vidljivosti i prihoda od oglašavanja, dok manji ili manje ugledni izvori dobivaju prednost u rezultatima pretraživanja.
Nadzorno tijelo EU ponovno cilja na Google
Nova istraga slijedi niz pravnih i regulatornih sukoba između Europske unije i Googlea tijekom proteklog desetljeća. Prije samo dva mjeseca, tvrtka je dobila još jednu kaznu od gotovo 3 milijarde eura zbog navodne zlouporabe tržišta. U međuvremenu, Alphabet je i dalje u dugotrajnoj pravnoj bitci pred Europskim sudom pravde zbog zasebne kazne od 4,1 milijarde eura koja datira iz 2018. godine.
Sada, prema strožim odredbama Zakona o digitalnim tržištima, Bruxelles testira svoje nove ovlasti protiv jednog od najmoćnijih igrača u Silicijskoj dolini. „Provest ćemo istragu kako bismo osigurali da izdavači vijesti ne izgube važne izvore prihoda u teškom trenutku za sektor“, rekla je Teresa Ribera, izvršna potpredsjednica Europske komisije. „Ključno je da se Google u potpunosti pridržava Zakona o digitalnim tržištima.“
Istraga Komisije usredotočuje se na to kako Google provodi svoju politiku „zlouporabe ugleda web-mjesta“ i stavlja li njezina primjena nepravedno u nepovoljan položaj europske izdavače. Bruxelles se boji da politika „izravno utječe“ na uobičajeni i legitimni način na koji izdavači unovčavaju svoje web-mjesta i surađuju s komercijalnim partnerima.
Pravila o „zloupotrebi ugleda web-mjesta“: mač s dvije oštrice
Iz Googleove perspektive, politika je osmišljena za borbu protiv neželjene pošte i obmanjujućih praksi sadržaja. Tvrtka tvrdi da određene stranice hostiraju materijale “trećih strana” sumnjive kvalitete kako bi manipulirale rangiranjem i privukle promet. Kažnjavanjem takvih ponašanja, Google tvrdi da štiti korisnike od nekvalitetnog ili obmanjujućeg sadržaja.
Međutim, europski regulatori su sve skeptičniji. Boje se da bi automatsko snižavanje kvalitete stranica koje sadrže materijal trećih strana moglo nenamjerno kazniti ugledne izdavače koji surađuju s komercijalnim ili sponzoriranim partnerima – što je sve važniji izvor prihoda na medijskom tržištu koje se bori.
Za mnoge europske novinske organizacije, partnerstva s oglašivačima ili pružateljima robnih marki nisu samo legitimna već i ključna za financijsku održivost. Komisija je zabrinuta da bi Googleove algoritamske kazne mogle narušiti konkurenciju, ograničiti inovacije i ugroziti raznolikost informacija dostupnih građanima.
Ulozi prema Zakonu o digitalnim tržištima
Prema Zakonu o digitalnom tržištu (DMA), Europska komisija ima neviđene ovlasti istraživati i kažnjavati „čuvare vrata“ poput Googlea, Applea, Amazona i Mete zbog praksi koje iskrivljuju digitalna tržišta. Ako se utvrdi da je Google prekršio zakon, tvrtka bi se mogla suočiti s kaznama do 10% svog globalnog prometa – i do 20% u slučaju ponovljenih kršenja.
Zakon, koji je u potpunosti stupio na snagu 2024. godine, ima za cilj spriječiti dominantne platforme da zlouporabljaju svoj tržišni položaj i osigurati pravedniji digitalni ekosustav za konkurente i potrošače. Ova najnovija istraga predstavlja jedan od prvih velikih testova provedbene moći DMA-a i mogla bi postaviti važan presedan za buduće regulatorne akcije.
Za europske kreatore politika, problem nije samo tehnički, već i kulturni i demokratski. Pravedna vidljivost izvora vijesti temelj je medijskog pluralizma i javnog povjerenja. Ako algoritmi pretraživanja nesrazmjerno favoriziraju ili kažnjavaju određene medije, sama struktura digitalnog informacijskog prostora je ugrožena.
Ravnoteža između inovacija i pravednosti
Kako se istraga odvija, Google se suočava s rastućim pritiskom da pokaže transparentnost u načinu na koji njegovi algoritmi pretraživanja rangiraju i snižavaju sadržaj. Tvrtka tvrdi da su njezine mjere osmišljene kako bi se očuvao integritet pretraživanja, ali kritičari tvrde da ti neprozirni mehanizmi daju Googleu pretjeranu kontrolu nad time koji se glasovi čuju na mreži.
Ishod ove istrage odjeknut će daleko izvan Bruxellesa. Ako Komisija pronađe dokaze o nepoštenim praksama, Google bi mogao biti prisiljen prilagoditi svoje politike pretraživanja i vratiti pravedniju vidljivost europskim izdavačima. Općenito, slučaj naglašava rastuću odlučnost Europe da regulira velike tehnološke tvrtke – ne kako bi se ugušile inovacije, već kako bi se osiguralo da djeluju pod jednakim uvjetima.
U digitalnom gospodarstvu gdje je informacija moć, poruka EU-a je jasna: čak i najveće svjetske tehnološke tvrtke moraju se pridržavati europskih pravila.
Alessandro Fiorentino