Subscribe
Bruxelles otvara vrata ograničenim motorima s unutarnjim izgaranjem u nastojanju da uravnoteži klimatske ciljeve i industrijsku stvarnost
Nakon mjeseci intenzivnog lobiranja utjecajnih država članica poput Italije i Njemačke, kao i kontinuiranog pritiska europske automobilske industrije, Europska komisija najavila je značajno poništavanje svog kultnog plana zabrane prodaje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine. Ono što je postalo snažan simbol ambicije EU-ovog Zelenog plana sada se preoblikuje u fleksibilniji okvir koji omogućuje ograničenu ulogu tehnologija temeljenih na izgaranju nakon tog datuma.
Novi prijedlog, koji je Komisija odobrila u Strasbourgu nakon žustrih unutarnjih rasprava, zamjenjuje prethodni cilj smanjenja emisija vozila za 100% smanjenjem od 90% u usporedbi s razinama iz 2021. Ova naizgled tehnička promjena ima velike posljedice: stvara tržišnu nišu nakon 2035. za vozila opremljena motorima s unutarnjim izgaranjem, plug-in hibridima i produživačima dometa, dovodeći u pitanje raniju viziju prijelaza temeljenog isključivo na baterijskim električnim ili vodikovim vozilima.
Tehnološka neutralnost i emisijski krediti
U središtu revizije je načelo „tehnološke neutralnosti“, koje dugo zagovaraju brojne vlade i proizvođači. Kako bi se nadoknadilo preostalih 10% emisija koje će biti tolerirane prema novim pravilima, proizvođači automobila morat će akumulirati takozvane emisijske kredite. Ti se krediti mogu zaraditi raznim strategijama, uključujući korištenje čelika s niskim udjelom ugljika proizvedenog unutar EU i usvajanje održivih goriva poput sintetičkih e-goriva i naprednih, neprehrambenih biogoriva dobivenih iz poljoprivrednog otpada ili rabljenog ulja za kuhanje. Biogoriva proizvedena od prehrambenih usjeva ostaju isključena.
Prema procjenama Komisije, ovaj sustav bi mogao omogućiti da 30-35% tržišta automobila nakon 2035. godine bude opskrbljeno vozilima koja nisu u potpunosti električna. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen pokušala je umiriti kritičare izjavom da „Europa ostaje na čelu globalne tranzicije prema čistom gospodarstvu“. Nasuprot tome, talijanski ministar poduzetništva Adolfo Urso pozdravio je taj potez kao „proboj u zidu ideologije“, pripisujući zasluge za rimski napor za tehnološku neutralnost.
Reakcije industrije bile su pomiješane. Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) pozdravilo je promjenu kao korak prema pragmatičnijoj i fleksibilnijoj tranziciji, dok je talijanski UNRAE tvrdio da je to bilo potrebno s obzirom na nedostatak koherentne industrijske politike na razini cijele EU za podršku elektrifikaciji. S druge strane, proizvođači usmjereni isključivo na električna vozila izrazili su snažno protivljenje. Izvršni direktor Polestara Michael Lohscheller upozorio je da bi slabljenje pravila moglo naštetiti i klimi i dugoročnoj konkurentnosti Europe.
Dodatna fleksibilnost i tržišna podrška
Osim glavne promjene cilja emisija, Komisija je uvela dodatne fleksibilnosti. Proizvođačima automobila bit će odobreno trogodišnje produljenje, od 2030. do 2032., kako bi se uskladili s nadolazećim smanjenjima emisija. Ciljevi smanjenja emisija za kombije do 2030. također su smanjeni s 50% na 40%.
Kako bi potaknuo potražnju za pristupačnim električnim automobilima proizvedenim u Europi, Bruxelles je pokrenuo novu kategoriju „mali pristupačni automobili“ koja obuhvaća električna vozila duljine do 4,2 metra. Ovi modeli će imati koristi od zamrznutih regulatornih zahtjeva deset godina i, ako se proizvode unutar EU, mogu se računati kao „superkrediti“ za postizanje ciljeva emisija voznog parka. Paralelno s tim, EU je namijenila 1,8 milijardi eura za potporu potpuno europskom lancu opskrbe baterijama, uključujući 1,5 milijardi eura beskamatnih kredita počevši od sljedeće godine.
Korporativni vozni parkovi, koji čine oko 60% prodaje novih automobila u Europi, još su jedna ključna poluga. Prema prijedlogu, Italija će morati osigurati da vozila s nultom emisijom čine najmanje 45% voznih parkova tvrtki do 2030. i 80% do 2035., iako države članice zadržavaju fleksibilnost u načinu na koji postižu te ciljeve.
Dvobrzinska tranzicija
Unatoč tim mjerama, i dalje postoji zabrinutost zbog „dvobrzinskog“ europskog tržišta. Prihvaćanje električnih vozila uvelike je koncentrirano u sjevernoj i zapadnoj Europi. Norveška, iako nije članica EU, dosegla je izvanrednih 94% udjela električnih vozila u ukupnoj prodaji u prvih sedam mjeseci 2025., dok zemlje poput Hrvatske ostaju zaglavljene na oko 1%. Unutar EU, penetracija električnih vozila kreće se od otprilike 5% u Italiji do oko 10% ukupno tijekom istog razdoblja.
Kritičari se boje da bi ublažavanje ciljeva emisija moglo usporiti ulaganja u infrastrukturu za punjenje, što je temelj masovnog usvajanja električnih vozila. Štoviše, u zemljama s velikodušnim poticajima za kupnju, poput Španjolske, glavni korisnici često su bili kineski proizvođači koji nude jeftinije modele od svojih europskih konkurenata.
Komisijin potez ocrtava novi, pažljivo kalibrirani put: kompromis osmišljen kako bi se uskladile klimatske ambicije s industrijskim kapacitetima i ekonomskim problemima. No, prijedlog još uvijek zahtijeva odobrenje vlada svih 27 država članica i Europskog parlamenta, gdje će se konačna ravnoteža između fleksibilnosti i ambicije žestoko osporiti.
Alessandro Fiorentino