Subscribe
Pristup Europske unije azilu i migracijama značajno je ažuriran usvajanjem Novog pakta o migracijama i azilu, osmišljenog za stvaranje pravednijeg, učinkovitijeg i održivijeg okvira za rješavanje ovih pitanja unutar EU-a. Pakt, predložen u rujnu 2020., a s kojim su se Europski parlament i Vijeće dogovorili u prosincu 2023., ima za cilj dugoročno upravljanje migracijama pružanjem jasnih, humanih uvjeta za pojedince koji dolaze u EU i uspostavljanjem zajedničke strategije utemeljene na solidarnost, odgovornost i poštivanje ljudskih prava.
Ključne komponente pakta uključuju:
- **Uredba o sigurnosnom pregledu**: Jedinstvena pravila za identifikaciju državljana zemalja izvan EU-a po dolasku, povećanje sigurnosti unutar schengenskog područja.
- **Uredba Eurodac**: Poboljšana baza podataka za točnije otkrivanje neovlaštenih kretanja.
- **Uredba o postupcima azila**: Pojednostavljeni postupci azila, povratka i granični postupci.
- **Uredba o upravljanju migracijama za azil**: novi mehanizam solidarnosti među državama članicama za ravnomjerniju raspodjelu odgovornosti za zahtjeve za azil.
- **Uredba o krizi i višoj sili**: Pripremne mjere za bolje rješavanje budućih migracijskih kriza.
Pakt naglašava učinkovitost i jasnoću u procesuiranju zahtjeva za azil, s fokusom na uspostavljanje jasnih odgovornosti i vraćanje povjerenja među državama članicama. Uključuje nove obvezne provjere prije ulaska, brže postupke traženja azila na granici i poboljšano upravljanje podacima putem baze podataka Eurodac za borbu protiv nezakonitih migracija. Nadalje, uključuje pravno jamstvo za poštivanje temeljnih prava, s neovisnim mehanizmima praćenja i pojedinačnim procjenama zahtjeva za azil kako bi se zaštitio pristup azilu i drugim pravima.
Solidarnost među državama članicama kamen je temeljac pakta, s mehanizmima za dijeljenje tereta migracije kroz preseljenje, operativnu podršku i izgradnju kapaciteta za postupke azila. Planiraju se prilagođeni odgovori za specifične scenarije, uključujući postupanje s ranjivim osobama otkrivenim tijekom operacija potrage i spašavanja i smanjenje pritiska na sustave upravljanja migracijama država članica.
Ovaj uključivi pristup, koji uključuje mišljenja svih dionika, označava značajan korak prema rješavanju dugotrajnog političkog zastoja oko politike azila i migracije EU-a, s ciljem da se osigura da se migracijama upravlja na način koji je pravedan, učinkovit i usklađen s vrijednostima EU-a i međunarodnim zakonima.
Na mini-plenarnoj sjednici u Bruxellesu koja počinje u srijedu poslijepodne, zastupnici će raspravljati i glasovati o ažuriranju zakona EU-a o azilu i migracijama. Među predloženim mjerama je uredba o postupcima provjere državljana zemalja izvan EU-a na vanjskim granicama. Ovaj preliminarni sporazum omogućio bi državama članicama provođenje provjera neregularnih migranata uhvaćenih na vanjskim granicama i unutar zemlje. Provjera bi uključivala liječničke preglede, provjere identiteta, sigurnosne provjere i prikupljanje biometrijskih podataka, što bi kulminiralo upućivanjem nedržavljana na odgovarajuće postupke azila ili na povratak, ovisno o situaciji. ECR tim ističe da bi učinkovita uredba o provjerama omogućila brzu identifikaciju osoba s malom vjerojatnošću da će dobiti međunarodnu zaštitu, čime bi se olakšao proces povratka za one kojima je pristup odbijen.
Također će se raspravljati i glasovati o dosjeu čiji je cilj učiniti postupke vraćanja u državama članicama učinkovitijima i ujednačenijima uvođenjem graničnog postupka vraćanja. Grupa ECR izražava zabrinutost zbog ove mjere, naglašavajući da je za doista učinkovitu takvu uredbu neophodno ne samo učiniti granični postupak obveznim, već i provesti značajna poboljšanja u politici vraćanja.
Europski parlament razmotrit će i odlučiti o tome kako se nositi s hitnim migracijskim situacijama izmjenama protokola i uobičajenim upravljanjem azilom. To uključuje dopuštanje duljih vremenskih ograničenja i opsežnije korištenje posebnih postupaka na granici. Predloženo zakonodavstvo također uključuje reviziju mehanizama podjele tereta, što bi moglo značiti da će neke države članice morati proširiti svoje programe preseljenja izvan onoga što je pravedno predviđeno. Iako priznaje određene prednosti, ECR grupa je zabrinuta zbog nedostatka jasnih smjernica o politici povratka.