Subscribe
Posljednjih je desetljeća bankarski sektor Europske unije (EU) i sjeverne Europe prošao kroz značajne transformacije, uvelike utječući na sektorsko natjecanje u baltičkim državama. Ovaj članak istražuje ključne promjene u bankarskom sektoru, njihov utjecaj na tržišno natjecanje u baltičkim zemljama i buduće smjerove za održivi rast.
Ekonomski kontekst i bankovna transformacija u EU
Od 2008. godine EU se suočila s nekoliko gospodarskih kriza, počevši od globalne financijske krize koja je nastala u Sjedinjenim Državama i brzo se proširila na Europu. Ova kriza dovela je do recesije, praćene krizom državnog duga u raznim državama članicama, uzrokujući teške posljedice za gospodarski rast, ulaganja, zapošljavanje i fiskalnu poziciju.
Kao odgovor na to, EU je proveo kratkoročne mjere, poput spašavanja banaka, i dugoročne reforme za poboljšanje otpornosti financijskog sektora, jačanje gospodarskog upravljanja i provedbu strukturnih reformi. Pandemija COVID-19 dodatno je utjecala na europski bankarski sektor, dovodeći do pada prihoda i ubrzanja digitalizacije. Banke se sada suočavaju s novim izazovima, kao što su kibernetički napadi, nenaplativi krediti povezani s energijom i promjene u gospodarskoj dinamici europodručja.
Bankarska transformacija u baltičkim državama
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Estonija, Latvija i Litva otvorile su svoja gospodarstva stranim bankama. Estonija i Litva prihvatile su međunarodne banke, osobito švedske, koje su služile i lokalnim stanovnicima i međunarodnim klijentima. Latvija je, s druge strane, imala za cilj postati financijsko središte za Rusiju i Zajednicu Neovisnih Država (ZND), privlačeći depozite iz tih regija. Međutim, ova je strategija dovela do problema s pranjem novca, prisilivši tri baltičke zemlje da provedu strože propise i traže održivije pristupe za svoje bankarske sektore, transformirajući svoje poslovne modele kako bi bili digitalniji i ekološki prihvatljiviji.
Strana ulaganja i lokalni rast
Strana ulaganja odigrala su značajnu ulogu u razvoju baltičkog bankarskog sektora, ali su također dovela do visoke koncentracije imovine. U Estoniji i Litvi više od 85% bankarske imovine kontroliraju institucije u stranom vlasništvu, dok je u Latviji taj postotak 76%. Ova dominacija velikih međunarodnih banaka nudi stabilnost, ali može ograničiti konkurenciju na baltičkom tržištu u usporedbi s nordijskom regijom. Za budućnost će biti ključno pronaći ravnotežu između stranih ulaganja i domaćeg sudjelovanja kako bi se dugoročno osiguralo zdravo i dinamično bankarsko okruženje.
Zapošljavanje u bankama prije i poslije krize
Prije krize (1998.-2008.) EU je zabilježio porast bankarskog osoblja (19%) i ureda (23%). Međutim, baltičke i nordijske zemlje pokazale su različite trendove. Latvija je zabilježila impresivan porast zaposlenih od 76%, a slijede je Estonija (38%) i Litva (16%). Nakon krize (2009.-2022.) EU je doživio značajan pad i ureda (-40%) i zaposlenih (-20%). Dok su Estonija i Litva nastavile rasti, Latvija je zabilježila drastičan pad bankarskog osoblja od 57%, što je najviše u Europi. Ovaj trend sugerira pomak prema digitalizaciji, fokusiranje na učinkovitost i promjenu demografske strukture kupaca.
Kreditni paradoks u baltičkim državama
Unatoč stalnim kritikama koje se upućuju baltičkim bankama zbog nedovoljnog kreditiranja, problem možda ne proizlazi iz nedostatka resursa. Zapravo, Latvija i Litva imaju neke od najviših omjera depozita/kredita u Europi, što ukazuje na oprezan pristup kreditiranju. Međutim, taj konzervativizam ne znači niže kamatne stope. Zajmoprimci u baltičkim zemljama suočavaju se s dosljedno višim kamatama na kredite u usporedbi s prosjekom eurozone, dok Skandinavija uživa neke od najpovoljnijih stopa u Europi. Ova oštra suprotnost ukazuje na potencijalni problem tržišnog natjecanja u baltičkom bankarskom sektoru.
Profitabilnost baltičkih banaka
Baltičke zemlje mogu se pohvaliti nekima od najvećih povrata na kapital (ROE) i neto kamatnih marži (NIM) u cijeloj EU, što ukazuje na visoku bankarsku profitabilnost. Međutim, ovaj prosperitet ima cijenu za zajmoprimce, jer baltičke zemlje također imaju najviše kamatne stope na kredite u EU. To sugerira fokus na maksimiziranje bankovnih profita, potencijalno zbog manje konkurentnog okruženja, što se odražava u njihovom nižem omjeru troškova i prihoda (CIR). Nasuprot tome, nordijske zemlje balansiraju profitabilnost i konkurenciju. Njihova je profitabilnost i dalje iznad prosjeka EU-a, ali ne doseže vrhunce na Baltiku, vjerojatno zato što im je konkurencija prioritet, što je vidljivo u njihovom nešto većem CIR-u u usporedbi s baltičkim zemljama.
Mobilnost klijenata u bankarstvu
Mobilnost klijenata u bankarstvu u Europi pokazuje regionalnu raznolikost. Dok EU ima pristojnu stopu prelaska u usporedbu sa Sjedinjenim Državama, što ukazuje na konkurentnije okruženje, pojavljuju se značajne razlike. Baltičke zemlje, posebice Latvija i Litva, ispod su prosjeka EU-a, posebno po hipotekama, u usporedbi s liderom u mobilnosti, Švedskom. Ova intrigantna razlika postavlja pitanje je li niska hipotekarna mobilnost u baltičkim zemljama kulturološka preferencija ili je potaknuta drugim čimbenicima kao što su složeni postupci prebacivanja ili ograničene mogućnosti hipoteke.
Izvan profitnih marži: Profitabilnost švedskih banaka u baltičkim državama
Analizirajući financijske pokazatelje poslovanja švedskih banaka SEB i Swedbank od 2005. do 2023. u baltičkim državama (Estonija, Latvija, Litva) i Švedskoj došlo se do zanimljivih rezultata. Dok su metrike profitabilnosti kao što su neto kamatna marža i povrat na imovinu u početku upućivale na veće povrate u baltičkim državama, opsežnija analiza predstavila je nijansiranu sliku. Povrat na kapital pokazao je slične rezultate u svim regijama. To sugerira da čimbenici izvan jednostavnih profitnih marži, kao što su potencijalno viši operativni troškovi u Švedskoj, koji se odražavaju u nižem CIR-u za baltičke države, utječu na ukupnu profitabilnost. Niži CIR u baltičkim državama mogao bi značiti bolju kontrolu troškova od strane banaka, ali bi također mogao sugerirati manje konkurentno okruženje. Ova studija dovodi u pitanje uobičajenu percepciju jasne prednosti profitabilnosti za švedske banke u baltičkim državama i naglašava potrebu za istraživanjem temeljnih razloga za te regionalne varijacije, uključujući potencijalne razlike u konkurenciji i strukturi troškova.
Regulatorni krajolik i izazovi usklađenosti
Regulatorno okruženje u baltičkim državama značajno se razvilo, posebno kao odgovor na skandale oko pranja novca. Uvedeni su stroži zahtjevi usklađenosti, što utječe na operativne troškove i utječe na strateške prioritete banaka koje posluju u tim zemljama. Provedba mjera protiv pranja novca (AML) bila je ključna za vraćanje povjerenja i stabilnosti u financijske sustave Estonije, Latvije i Litve. Međutim, te su mjere također dovele do izazova za banke u smislu troškova usklađivanja i operativnih prilagodbi, naglašavajući potrebu za uravnoteženim pristupom koji osigurava usklađenost s propisima i operativnu učinkovitost.
Uloga digitalne transformacije
Digitalna transformacija postala je ključni aspekt bankarskog sektora u baltičkim državama. Brzo usvajanje rješenja za digitalno bankarstvo potaknuto je potražnjom potrošača za praktičnošću i učinkovitošću, kao i pritiskom konkurencije fintech tvrtki. Ovaj pomak prema digitalizaciji omogućio je bankama pojednostavljenje poslovanja, smanjenje troškova i poboljšanje korisničkog iskustva. Međutim, također zahtijeva značajna ulaganja u tehnologiju i mjere kibernetičke sigurnosti za zaštitu od novih prijetnji. Očekuje se da će tekuća digitalna transformacija nastaviti oblikovati budućnost bankarstva u baltičkoj regiji, s fokusom na inovacije i usluge usmjerene na klijente.
Zaključak
Bankarski sektor EU-a i Sjeverne Europe kontinuirano se razvija, snažno utječući na sektorsko natjecanje u baltičkim državama. Kako bi se osigurao održivi rast, bit će ključno odgovoriti na nove izazove, promicati konkurentno okruženje i uravnotežiti strana ulaganja s lokalnim sudjelovanjem. Transformacija prema digitalnijim i održivijim poslovnim modelima predstavlja jedan od ključeva budućnosti bankarskog sektora u baltičkim državama i šire. Regulatorne promjene koje su u tijeku i usvajanje digitalnih tehnologija imat će značajnu ulogu u oblikovanju otpornog i konkurentnog bankarskog okruženja koje se može prilagoditi rastućim potrebama potrošača i poduzeća.