Subscribe
Bruxelles: Europski parlament odobrio zajam za Ukrajinu
U srijedu, 11. veljače, Europski parlament je velikom većinom odobrio tri zakonodavna akta kojima se Ukrajini stavlja na raspolaganje zajam od 90 milijardi eura za razdoblje 2026. – 2027. To će pomoći naciji da zadovolji svoje ekonomske potrebe dok sukob s Rusijom, koji je sada u petoj godini, traje. Ova financijska potpora je posebno hitna s obzirom na to da, prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda, kijevska državna blagajna riskira da se isprazni do travnja. Tri zakonodavna akta usvojena su po hitnom postupku Parlamenta kako bi se osigurala što brža isporuka financijske pomoći Ukrajini. Prijedlog zajma odobren je s 458 glasova za, 140 protiv i 44 suzdržana; prijedlog o izmjeni Instrumenta za Ukrajinu dobio je 473 glasa za, 140 protiv i 32 suzdržana. Konačno, prijedlog o izmjeni dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027. (VFO) odobren je s 490 glasova za, 130 protiv i 32 suzdržana. Zajam za podršku financirat će države članice EU-a, isključujući Češku, Mađarsku i Slovačku. S obzirom na njihovo protivljenje, odluka je donesena putem postupka pojačane suradnje uz sudjelovanje 24 države članice. Sredstva će stoga biti podijeljena na sljedeći način:
Jedna trećina (30 milijardi eura) bit će osigurana kao makroekonomska potpora Ukrajini, putem makrofinancijske pomoći (MFA) ili Instrumenta za Ukrajinu, specifičnog instrumenta EU stvorenog za osiguranje ekonomske stabilnosti, financiranje reformi te javnih i privatnih ulaganja te podršku ukrajinskom proračunu u njegovim naporima za obnovu i modernizaciju nacije. Vlada u Kijevu morat će razviti strategiju za korištenje ovih sredstava, koju će morati odobriti države članice. Zajam će također biti podložan strogim uvjetima, kao što su predanost demokratskom upravljanju, poštivanje vladavine prava, zaštita ljudskih prava, uključujući prava manjina, i borba protiv korupcije.
Preostale dvije trećine zajma (60 milijardi eura) bit će iskorištene za obrambena ulaganja, potporu obrambenoj industriji i kupnju vojne opreme. Sredstva će osigurati pristup Ukrajine obrambenim proizvodima tijekom sukoba s Rusijom. Europski parlament potvrdio je granicu koju su definirale države članice, a koja predviđa da se oružje i vojna oprema “u načelu” moraju kupovati samo od tvrtki koje pripadaju EU-u, samoj Ukrajini ili zemljama EGP-EFTA-e (tj. Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj).
Iznimke će biti moguće samo ako vojna oprema nije dostupna u dovoljnim količinama u tim zemljama da zadovolji njihove potrebe ili ako su rokovi isporuke takvi da ne mogu jamčiti odgovor na hitne i neposredne operativne potrebe Ukrajine.
U takvim slučajevima, Ukrajina će također moći kupiti potrebnu vojnu opremu od onih zemalja koje su sklopile bilateralni sporazum s EU o pristupu SAFE-u, instrumentu od 150 milijardi eura za obrambene investicijske kredite, te od zemalja koje su uspostavile sigurnosno i obrambeno partnerstvo s EU i pružaju značajnu financijsku i vojnu potporu Ukrajini.
„Mega-zajam“ će se financirati izdavanjem zajedničkog duga EU na tržištima kapitala i osiguran takozvanim „ manevarom “ dugoročnog proračuna EU, a troškovi servisiranja duga pokrivat će se godišnjim proračunima EU. Ti troškovi procijenjeni su na oko milijardu eura za 2027. i oko 3 milijarde eura godišnje od 2028. nadalje.
Sljedeći korak uključuje formalno usvajanje paketa od strane Vijeća, kako bi Komisija mogla isplatiti prvu uplatu početkom drugog tromjesečja 2026.
Kijevska vlada bit će dužna vratiti glavnicu kredita tek nakon završetka neprijateljstava, nakon što primi ratnu odštetu od Rusije.
Laura Perreca