Subscribe
Bugarska će se pridružiti jedinstvenoj europskoj valuti od 1. siječnja 2026., unatoč činjenici da je gotovo polovica njezinih građana protiv toga zbog straha od mogućeg rasta cijena roba i usluga, kao što se dogodilo u Hrvatskoj i Litvi (posljednje dvije zemlje članice koje su se pridružile euru u posljednjem desetljeću). Ulaskom Bugarske u eurozonu, izvan valutne unije ostat će samo šest od 27 zemalja EU: Švedska, Poljska, Češka, Mađarska, Rumunjska i Danska. Ove zemlje trenutno nemaju konkretne planove za usvajanje jedinstvene valute, bilo iz političkih razloga ili zato što još ne ispunjavaju ekonomske uvjete za članstvo. U međuvremenu, bugarski sjeverni susjed Rumunjska, s proračunskim deficitom koji se približava 60% BDP-a i inflacijom iznad 9%, drhti zbog mogućeg snižavanja rejtinga na junk od strane Fitch Ratingsa zbog nepredvidivog stanja svog gospodarskog sektora. Mnogi ekonomski analitičari mišljenja su da je Rumunjska korak dalje od situacije u kojoj se našla Grčka tijekom velike globalne ekonomske krize, zbog čega je aktualna vlada prisiljena poduzeti drastične mjere poput povećanja poreza (s 10 na 16% poreza na dividende, PDV-a s 19% na 21%), mogućih otpuštanja u javnom sektoru i smanjenja javne investicijske potrošnje.
Zbogom, leva! Bugarska će uvesti euro od 1. siječnja 2026.
Bugarska je ranije namjeravala usvojiti euro, ali taj je plan odgođen zbog visoke inflacije potaknute dubokom političkom nestabilnošću. Međutim, 8. srpnja Vijeće Europske unije ratificiralo je posljednja tri zakonska akta potrebna za pridruživanje Bugarske eurozoni. U Europskom parlamentu također je postignuta velika većina glasova podrške, a tečaj bugarske nacionalne valute, leva, prema euru u Bruxellesu određen je da stupi na snagu prvog dana sljedeće godine. Dakle, u vrijeme kada je euro ojačao u odnosu na dolar, nakon ponovljenih prijetnji američkog predsjednika o tarifama koje će SAD nametnuti EU, Bugarska će od početka 2026. godine postati 21. država članica koja je usvojila jedinstvenu europsku valutu, dok je u Rumunjskoj ta promjena još uvijek cilj u nedogled. Prema ekonomskim analitičarima, najraniji i najoptimističniji datum kada bi se Rumunjska mogla pridružiti euru je 2030. godina.
Danska ministrica gospodarstva Stephanie Lose, u službenoj objavi Europskog vijeća, izjavila je da je glasovanjem 8. srpnja Bugarska postala 21. članica eurozone. To označava kraj složenog procesa koji je uključivao detaljnu analizu i temeljitu pripremu. Jedan od tri ratificirana zakonska akta također je odredio službeni tečaj između leva i eura. Fiksni tečaj bit će 1 € prema 1,95583 leva, isti tečaj koji se trenutno primjenjuje u okviru Europskog mehanizma deviznih tečajeva (ERM II). Najvjerojatnije će se, kao što se dogodilo u Hrvatskoj i Litvi, tečaj zaokružiti na 1 € za 2 leva, što će nepredvidivo dovesti do viših cijena.
Iako je Bugarska članica Europske unije od 2007. godine, usvajanje eura izazvalo je kontroverze među stanovništvom. Tisuće ljudi nedavno je prosvjedovalo u glavnom gradu Sofiji i glavnim bugarskim gradovima (noseći transparente “Ne euro”), izražavajući strah da bi promjena mogla dovesti do značajnog povećanja cijena, što je potaknulo nezadovoljstvo eurofoba.
Usvajanje eura: strah od inflacije, populistički prosvjedi i pozivi na referendum
Malo tko zna da je Bugarska u praksi dio eurozone od 1997. godine, kada je zemlja prošla kroz tešku financijsku krizu i prestala plaćati. U to vrijeme, bugarske vlasti odustale su od neovisnosti monetarne politike i vezale nacionalnu valutu, lev, za njemačku marku, pod nadzorom valutnog odbora koordiniranog iz Frankfurta. Do uvođenja eura paritet između leva i marke bio je 1:1, a dolaskom eura omjer je postavljen na 1 euro prema 2 leva. Istodobno, kretanje kapitala (priljev i odljev deviza) provodi se samo uz odobrenje valutnog odbora. Kao rezultat ovog aranžmana, inflacija je održavana niskom jer Bugarska narodna banka više ne kontrolira tiskanje novca. U praksi, ekonomski razvoj u eurozoni gotovo se automatski odražava u Bugarskoj. Gotovo dvadeset godina nakon ulaska u Europsku uniju, Bugarska je na rubu velikog prelaska na euro, službeno zakazanog, s konačnim odobrenjem Bruxellesa, za 1. siječnja 2026. Međutim, ovaj ključni korak ne nailazi na oduševljenje u svim segmentima bugarskog društva, gdje je nezadovoljstvo građana vidljivo kroz brojne prosvjede, pozive civilnog društva na referendum o zadržavanju nacionalne valute (leva) i širenje lažnih informacija. Bugari se boje negativnog ekonomskog utjecaja i nemaju povjerenja u državne vlasti. Iako su tehničke pripreme završene, nedavne ankete pokazuju da gotovo polovica stanovništva nerado odustaje od nacionalne valute, leva. Posebno u ruralnim područjima mnogi su ljudi uvjereni da će usvajanje eura negativno utjecati na njihov životni standard. Sociologinja Boriana Dimitrova istaknula je da se ranjiviji građani Bugarske boje da će se njihovi životni uvjeti pogoršati. To nepovjerenje potiče ne samo politička nestabilnost posljednjih godina, već i prošla bolna iskustva, poput teške financijske krize 1996.-1997., kada je inflacija eksplodirala, a bugarski bankarski sustav se urušio.
U takvoj klimi, populističke stranke poput stranke Vazrajdane (poznate po svojim proruskim i euroskeptičnim stavovima) dobile su na popularnosti, organizirajući brojne velike prosvjede u većini većih gradova protiv usvajanja eura. Čak je i predsjednik Rumen Radev javno podržao prosvjede, kritizirajući nedostatak transparentnosti vlasti i brzinu kojom se nameću promjene valute te pozivajući na referendum o odgodi usvajanja eura. S obzirom na to da se Bugarska već suočava s ekonomskim i socijalnim poteškoćama, predsjednik Rumen Radev tvrdio je da vlada ne poduzima dovoljno mjera za zaštitu socijalno ugroženih.
„Postoje opravdani strahovi da će cijene naglo porasti. Država nije spremna upravljati tim učincima“, rekao je bugarski čelnik.
Iako je parlament odbacio inicijativu predsjednika Rumena Radeva kao neustavnu, ona je dodatno produbila podjele u društvu.
Suprotstavljene percepcije: euro, simbol modernizacije ili prijetnje?
U velikim gradovima poput glavnog grada Sofije, jedinstvena valuta se smatra prirodnim korakom u jačanju veza s Europskom unijom, elementom geopolitičke stabilnosti i simbolom pripadnosti zapadnom svijetu. Mladi i obrazovani ljudi uglavnom su oduševljeni promjenom. Financijske institucije su spremne, a dizajn bugarskih eurokovanica već je određen, uključujući poseban natpis na kovanici od dva eura: “Gospodine, čuvaj Bugarsku”.
Istodobno, dezinformacijske kampanje se množe na društvenim mrežama, s viralnim videozapisima na TikToku i Facebooku koji, između ostalog, tvrde da Bruxelles planira oduzeti bugarsku ušteđevinu kako bi podržao Ukrajinu ili da lev, jedna od najstarijih europskih valuta, mora biti zaštićen pod svaku cijenu. Ove se poruke često šire čak i kroz lokalni humor, potičući strahove nezadovoljnog stanovništva.
Masovni prosvjedi u Bugarskoj: “Budućnost pripada suverenim državama”
Polovica Bugara ne želi usvojiti euro, zbog čega su krajem svibnja tisuće ljudi izašle na ulice u raznim bugarskim gradovima kako bi prosvjedovale protiv plana zamjene leva eurom od 1. siječnja 2026. Najveći prosvjedi održani su u Sofiji, Velikom Tarnovu, Varni i Jambolu gdje su sudionici zahtijevali ostavku vlade, blokirali promet, skandirali slogane u korist nacionalne valute i isticali transparente s porukama poput “Zaštitite bugarski lev” i “Budućnost pripada suverenim državama”. Slični prosvjedi održani su u Ruseu, Burgasu, Pazardžiku i Šumenu. Prosvjede je pokrenula i podržala nacionalistička stranka “Preporod”, poznata po svojoj prokremljskoj orijentaciji i nedavno po potpisivanju sporazuma s strankom “Ujedinjena Rusija” Vladimira Putina.
Unatoč tvrdnjama vlade u Sofiji da će pridruživanje eurozoni produbiti ekonomsku integraciju i ojačati položaj Bugarske u EU, mnogi građani ostaju skeptični. Najčešći strahovi odnose se na rast cijena i mogući pad životnog standarda. Podaci pokazuju da je manje od polovice Bugara za prelazak na euro, a zabrinutost raste kako se rok približava.
Zašto će Rumunjska morati čekati barem još 5 godina na uvođenje eura?
Rumunjska se boji degradacije na status junk valute. S obzirom na to da se Rumunjska zadužuje u inozemstvu po višim kamatnim stopama od drugih zemalja u regiji poput Bugarske ili Albanije, rekordna inflacija i visoka razina javnog duga u odnosu na ekonomske rezultate, poput katastrofalne proračunske situacije, uvelike će otežati pridruživanje euru u bliskoj budućnosti. Nedostatak kredibiliteta prema van uglavnom je posljedica stalno rastućeg proračunskog deficita (najvišeg u odnosu na BDP u EU u 2024.), nedovršenih gospodarskih reformi, najviše inflacije u EU, kao i velike političke krize koja je pogodila Rumunjsku poništenjem predsjedničkih izbora u studenom 2024. Da bi Rumunjska usvojila euro, mora slijediti niz jasnih, obvezujućih koraka i ispuniti sve ekonomske, pravne i institucionalne kriterije postavljene Ugovorom iz Maastrichta.
Rumunjska mora postići i održati sljedeće nominalne kriterije konvergencije kako bi usvojila euro:
Inflacija – maksimalno 2% iznad prosjeka 3 najbolje zemlje (s obzirom na to da je inflacija u 2024. bila 5,1, što je više nego dvostruko više od kriterija prihvatljivosti).
Dugoročna kamata – maksimalno 2% iznad prosjeka 3 najbolje zemlje (u stvarnosti Rumunjska je imala dugoročnu kamatnu stopu od 5-6%),
Proračunski deficit – ispod 3% BDP-a (Rumunjska trenutno ima deficit od gotovo 9,3%, najveći u EU)
Javni dug – ispod 60% BDP-a (trenutno iznosi 1.000 milijardi leja, odnosno 59%, i brzo se približava pragu od 60% koji, ako se prijeđe, čak ni ta prekretnica neće biti ispunjena na putu prema pridruživanju jedinstvenoj europskoj valuti).
Stabilnost tečaja – Ulazak u ERM II (Mehanizam deviznih tečajeva) na 2 godine bez odstupanja i vezivanje nacionalne valute za euro u stabilnom rasponu ±15% (Rumunjska do danas nije ušla u ERM II). Za postizanje stabilnosti tečaja Rumunjskoj je potrebna: niska i stabilna inflacija (što je teško povjerovati da će se postići), razborita fiskalna politika (u Rumunjskoj ne postoji ekonomska predvidljivost, Fiskalni zakonik se mijenja po volji političkih čelnika bez konzultacija s poslovnom zajednicom), međunarodni kredibilitet u očima Europske središnje banke i Europske komisije (i ovdje postoje problemi s obzirom na inozemne kamatne stope po kojima Rumunjska zadužuje).
Ako bismo dali optimističnu prognozu, Rumunjska bi mogla usvojiti euro najranije 2030. pod sljedećim uvjetima: makroekonomska stabilizacija u sljedeće dvije godine, ulazak u ERM II od siječnja 2026. i sudjelovanje u ERM II do 2029., primanje pozitivnog izvješća o konvergenciji tijekom 2029. S obzirom na to kako se stvari odvijaju ekonomski i politički, teško je vjerovati da će se ti kriteriji ispuniti, što nas navodi na uvjerenje da će Rumunjska morati dugo čekati (najvjerojatnije još jedno desetljeće) prije nego što sustigne Bugarsku i konačno usvoji euro.