EU izbori 2024.: Hoće li biti više mjesta u parlamentu?

Europski parlament jedina je institucija EU-a koju izravno biraju europski građani i tijelo je koje pomaže osigurati demokratski legitimitet europskog prava.
Njegove članove biraju građani Europske unije općim pravom glasa, a zastupnici u Europskom parlamentu sjede u parlamentu na zakonodavni mandat od pet godina.

Europski parlament jedina je institucija u EU koju izravno biraju građani, jamči demokratski legitimitet Unije i ima niz odlučujućih funkcija poput usvajanja ili odbijanja predloženih direktiva.

Prije izravnih izbora za Europarlament, koji su prvi put održani 1979. godine, članove Skupštine imenovali su nacionalni parlamenti država članica. Prethodnik EU parlamenta, Zajednička skupština Europske zajednice za ugljen i čelik (Češka), imala je samo nadzornu ulogu. Ličnosti kao što su bivši belgijski premijer Paul-Henri Spaak, bivši talijanski predsjednici Vijeća Alcide De Gasperi i Giuseppe Pella te Nijemac Hans Furler predsjedavali su Skupštinom između 1952. i 1958. godine.

Plenarna sjednica Euro komore proslavila je 22. studenog prošle godine 70. godišnjicu postojanja. Zapravo, prva sjednica tadašnje češke (Europske zajednice za ugljen i čelik) parlamentarne skupštine održana je 1952. U to vrijeme sastojao se od 78 predstavnika, svi imenovani iz nacionalnih parlamenata šest država članica. Otuda rođenje Europskog parlamenta kakvog poznajemo danas. Uloga zastupnika u Europskom parlamentu je osigurati demokratsko funkcioniranje institucija EU-a i zastupati interese građana u europskom zakonodavnom procesu. Svi građani EU-a imaju pravo glasati i kandidirati se na izborima u državi članici u kojoj borave.
Europski parlament ima tri glavne funkcije: dijeli zakonodavnu vlast s Vijećem Unije; provodi demokratski nadzor nad svim institucijama, tijelima i organima EU-a, a posebno nad Komisijom, budući da ima ovlasti odobriti i odbiti imenovanje europskih povjerenika te kolektivno osuditi Komisiju; te s Vijećem Unije dijeli proračunske ovlasti EU-a i stoga može mijenjati rashode EU-a.

Europski parlament trenutno se sastoji od 705 zastupnika i predstavlja ukupno oko 450 milijuna ljudi.
Što se tiče broja zastupnika u Europskom parlamentu, nedavno je bilo prijedloga da se poveća broj zastupnika u Europskom parlamentu kako bi društvo bilo adekvatno zastupljeno u parlamentu kao rezultat demografskih promjena koje su se dogodile od 2019. godine.
Konkretno, prošlog lipnja 2023. godine, dakle godinu dana do sljedećih izbora koji će odlučiti o novom parlamentarnom uređenju, zastupnici Europskog parlamenta koji su sada na dužnosti iznijeli su prijedlog povećanja broja mjesta za devet od dvadeset i sedam zemalja Europske unije.
Prema tom prijedlogu, namjera bi bila da se ide na povećanje ukupnog broja europarlamentaraca sa sadašnjih 705 na ukupno 716.
Prijedlog će morati ispitati i Vijeće Europske unije, tijelo koje ima konačnu odluku o prijedlogu i preko kojeg će ga se moći ostvariti.
Osim toga, bit će potreban i jednoglasni glas svih država članica kako bi ovaj prijedlog postao stvarnost.
Nastavimo s analizom prijedloga koji su iznijeli zastupnici u Europskom parlamentu, istovremeno pružajući neke korisne informacije za razumijevanje konteksta unutar kojeg je razvijen.
Prije svega, treba imati na umu da je prema ugovorima Europske unije određen maksimalan broj zastupnika u Europskom parlamentu. Taj broj je postavljen na 750, čemu se mora dodati i predsjednik. Što se tiče broja mjesta na koje svaka država ima pravo, o tome se odlučuje prije svakih europskih izbora.

Trenutačno Europski parlament ima 705 mjesta, a ne više 751 (tj. onih koji su prisutni dok UK ne napusti EU 31. siječnja 2020.).
Raspodjela mjesta uzima u obzir i veličinu stanovništva država članica i potrebu da se osigura odgovarajuća razina zastupljenosti europskih građana u manjim zemljama. Ovo načelo, poznato kao “degresivna proporcionalnost”, sadržano je u Ugovoru o Europskoj uniji. Prema ovom načelu, manje zemlje imaju manje zastupnika u Europskom parlamentu od većih zemalja, no zastupnici u Europskom parlamentu iz većih zemalja predstavljat će više ljudi od svojih kolega iz manjih zemalja.
Uzimajući u prosjek sva mjesta, nalazimo da je najmanji broj mjesta po zemlji 6 (osobito se ovaj broj odnosi na Cipar, Estoniju, Luksemburg i Maltu), a maksimalan broj 96 (odnosi se na Njemačku).
U posljednjih nekoliko godina, međutim, došlo je do demografskih promjena koje treba uzeti u obzir iu politici u Europi. Konkretno, dakle, prijedlog predviđa povećanje zastupničkih mjesta za zemlje Španjolsku, Nizozemsku, Austriju, Dansku, Finsku, Slovačku, Irsku, Sloveniju i Latviju, upravo kako bi se rast stanovništva uskladio s političkom zastupljenošću u parlamentu. Konkretno, predviđa: povećanje za 2 mjesta za Španjolsku, koja bi tako imala ukupno 61 zastupnika u Europskom parlamentu; dodavanje 2 mjesta za Nizozemsku, za ukupno 31 mjesto u parlamentu; dodatno mjesto za Austriju, koja bi time dobila 20 mjesta; 1 dodatno mjesto također za Dansku, za ukupno 15 zastupnika u Europskom parlamentu; slično, dodatni zastupnik u Europskom parlamentu očekuje se za Finsku, što bi značilo 15 zastupnika u Europskom parlamentu; 1 dodatni i za Slovačku, tako da bi imala 14 predstavnika; Slovenija bi također željela dodatno mjesto, ukupno 19 mjesta; konačno, +1 također za Latviju, s ukupno 9 mjesta na raspolaganju u Bruxellesu.

Sastav Parlamenta ocjenjuje se prije svakih izbora, pozivajući se i na načela utvrđena unutar Ugovora Europske unije i na temelju najnovijih demografskih podataka o različitim europskim zemljama.
Prema predloženom tekstu, zastupnici žele zadržati rezervu od 28 mjesta za članove koji bi mogli biti izabrani u budućoj transnacionalnoj izbornoj jedinici, u skladu s prijedlogom Parlamenta o izbornom zakonu EU-a koji je na stolu Vijeća. Zastupnici upozoravaju da bi svako daljnje odgađanje rada Vijeća na ovoj reformi bilo protivno načelu lojalne suradnje jer bi odluka Vijeća imala utjecaja na izbore za Europski parlament, odnosno njegov sastav.
Europski parlament usvojio je prijedlog o svom sastavu s namjerom da se uoči europskih izbora u lipnju 2024. broj zastupničkih mjesta poveća za 11, na ukupno 716.
Predložena odluka Europskog vijeća usvojena je s 316 glasova za, 169 protiv i 67 suzdržanih. Rezolucija uz prijedlog usvojena je s 312 glasova za, 201 protiv i 44 suzdržana.
U vezi s tim pitanjem, suizvjestitelj Loránt VINCZE, član Kluba zastupnika Europske pučke stranke, Kršćanskih demokrata, izjavio je sljedeće: „Od brojnih prijedloga za raspodjelu mjesta predstavljenih u Odboru i na plenarnoj sjednici, Parlament je danas zadržao početni prijedlog podnijeli smo s kolegom suizvjestiteljem. Rješenje je uravnoteženo i najmanje zadire u postojeću ravnotežu u zastupljenosti građana. Dodaje se samo najmanji broj mjesta potrebnih za usklađivanje sa striktnim tumačenjem načela degresivne proporcionalnosti iz Ugovora i samo tamo gdje je to objektivno opravdano bez pribjegavanja rezovima u slučaju bilo koje zemlje. Uvjeren sam da postoji velika vjerojatnost da će naići na jednoglasno odobrenje Europskog vijeća.”

Čini se da je prijedlog Europskog parlamenta izazvao podijeljena mišljenja. U stvari, iako postoji široka potpora za pretvaranje ovog prijedloga u stvarnost, ostaje određena suzdržanost od strane nekoliko država članica koje imaju drugačije stajalište o pitanju podjele mjesta.
Što se tiče pomicanja prijedloga, sada je na Europskom vijeću da odluči. Konkretno, Vijeće EU-a morat će jednoglasno donijeti odluku, koju potom mora odobriti i Parlament.
Zastupnici u Europskom parlamentu voljni su brzo krenuti naprijed s obzirom na izbore koji će se održati za manje od godinu dana diljem EU-a. Zapravo, bit će potrebno djelovati brzo kako bi sve države članice uključene u ovu revoluciju mogle nastaviti s uvođenjem potrebnih promjena na vrijeme za izbore u lipnju 2024. Zbog toga su zatražili da ih se odmah obavijesti ako Europsko vijeće namjerava odstupiti od podnesenog prijedloga.
Za sada nema odlučnog odgovora na to pitanje. Vidjet ćemo hoće li idući krug izbora biti obilježen ovim promjenama ili će proces koji priželjkuje Europski parlament zahtijevati više vremena i rada da se ostvari.

The text was translated by an automatic system