fbpx

EU mora osigurati uvjete za poljoprivrednike koji će jamčiti sigurnost hrane

Okoliš - 9 veljače, 2024

Daleko od kraja, prosvjedi europskih poljoprivrednika – koji su od prošle jeseni zahvatili nekoliko europskih zemalja od zapada do istoka – ponovo su na snazi ​​početkom ove godine. Prosvjedi imaju različite okidače, ali konvergiraju u nezadovoljstvu novom poljoprivrednom politikom EU-a i najnovijim ekološkim propisima, koji su im postali preskupi za provedbu.

Vlade u najjačim europskim gospodarstvima moraju se povući i privremeno odustati od nekih mjera koje su namjeravale poduzeti za provedbu politika zaštite okoliša. Suočeni sa sve žešćim bijesom prosvjednika, čelnici u Bruxellesu su uoči izbora za Europski parlament u 12. sati odlučili da je potreban “strateški dijalog” s poljoprivrednim sektorom. Prije njegovog pokretanja 25. siječnja, predstavnici Europske komisije sastali su se s ministrima poljoprivrede iz 27 zemalja članica, od kojih su neki stigli na pregovore u Bruxelles s “mandatom” poljoprivrednika, poput rumunjskog dužnosnika Sorina Barbua.

Zaključci rasprave: EU mora osigurati uvjete za poljoprivrednike kako bi jamčili sigurnost hrane na održiv i profitabilan način. Naime, u dokumentu objavljenom na kraju sjednice, Vijeće navodi da poljoprivreda mora dobiti “adekvatna” sredstva.

“Nezadovoljstvo naših poljoprivrednika je realno i već se iskazuje na ulicama diljem Europske unije. Ako ne shvatimo da našim poljoprivrednicima treba stvarna potpora, a ne dodatno ometanje proizvodnje, možemo svi otići s posla. Uključujući i vas, povjereniče!” Rumunjski ministar poljoprivrede Sorin Barbu rekao je na sastanku obraćajući se povjereniku za poljoprivredu i ruralni razvoj Januszu Wojciechowsku.

Oblik prosvjeda poljoprivrednika razlikuje se od zemlje do zemlje

Nedavni prosvjedi poljoprivrednika razlikuju se od zemlje do zemlje, od glavnih pritužbi koje se izgovaraju na ulicama do njihovog razmjera. I dok su u Njemačkoj farmeri prosvjedovali protiv ukidanja subvencija za dizel, u Španjolskoj su prosvjedovali protiv smanjenja izdvajanja za vodu, a u Francuskoj protiv odgode donošenja zakona o poljoprivredi i, točnije, povećanja troškova navodnjavanja poljoprivrednih površina. Općenito, izražene i neprijavljene pritužbe poljoprivrednika odnose se na rastuće troškove, usred inflacije, povećanja poreza i prestrogih ekoloških propisa. Opseg demonstracija raste i prijeti opasnost od poremećaja gospodarskog života. Štoviše, u Francuskoj je već uzeo svoje prve žrtve – jedna farmerica je izgubila život, a njen suprug i kći su teško ozlijeđeni nakon što se automobil pokušao probiti kroz blokadu prosvjednika. Ranije su u drugim gradovima prosvjednici blokirali pristup nuklearnoj elektrani. U Njemačkoj je prosvjed poljoprivrednika zaustavio proizvodnju u tvornici Volkswagena. Kolone tegljača i kamiona izazvale su prometni kaos u mnogim regijama i blokirale nekoliko gradova. I u Francuskoj i u Njemačkoj ljudi su bacali kante gnojiva na vrata institucija. Ovo nije bio prvi put, slični su stavovi zabilježeni tijekom prošlogodišnjih prosvjeda u Nizozemskoj. Poljoprivrednici u Belgiji, Španjolskoj i Irskoj također su prosvjedovali protiv utjecaja ekoloških mjera i njihovih troškova. Jedan od najdugotrajnijih i najnasilnijih prosvjeda europskih farmera održao se u Nizozemskoj, gdje se farmeri nekoliko godina protive vladinim mjerama za drastično smanjenje broja stoke u borbi protiv onečišćenja dušikom.

Uvoz jeftinog žita iz Ukrajine istjerao je istočnoeuropske poljoprivrednike na ulice

Poljoprivrednici su prosvjedovali prošle godine i nastavljaju prosvjedovati 2024. te u srednjoj i istočnoj Europi. No, ovdje im je glavna zamjerka uvoz jeftinog žita iz Ukrajine i nelojalna konkurencija koju poljoprivredni proizvodi iz te zemlje daju domaćima u nedostatku carina. Osim ove nelojalne konkurencije, također je poznato da neki ukrajinski poljoprivredni proizvodi ne zadovoljavaju standarde kvalitete koje nameće Europska unija.

Veliki prosvjedi po tom pitanju trenutačno se održavaju u Poljskoj – gdje su poljoprivrednici privremeno postigli “primirje” s novim ministrom koji je na dužnosti tek nekoliko tjedana – te u Rumunjskoj, kojoj predstoje najmanje tri runde ovogodišnjih izbora – europskih parlamentarnih, lokalnih i predsjedničkih. Prosvjednici i drugi – uključujući sve vlade susjednih država članica Ukrajine – čekaju da Bruxelles predstavi prijedloge za nova izuzeća od carina za ukrajinske poljoprivredne proizvode, koja bi stupila na snagu u drugoj polovici ove godine.

Tko kontrolira hranu, kontrolira i ljude

Svi ti prosvjedi, generirani nezadovoljstvom, privlače pozornost ekstremističkih stranaka i zavjereničkih pokreta. Kako prenosi BBC, a prenosi The Guardian, to je slučaj i u Njemačkoj, gdje krajnja desnica želi pokrenuti revoluciju u Njemačkoj i iskoristiti ove demonstracije. Tako su se pojavile zavjereničke poruke poput: “Tko kontrolira hranu, kontrolira ljude”.

Rezultati ankete koje citira dpa ( Deutsche Presse-Agentur ) pokazuju da više od dvije trećine Nijemaca, 68%, podupire prosvjede poljoprivrednika protiv vladinih planova za ukidanje subvencija, uključujući izuzeće od plaćanja trošarina na dizelsko gorivo za poljoprivredu, koje postoji više od 70 godina. Pod pritiskom, izvršna se vlast odlučila na postupno smanjivanje u sljedeće tri godine, umjesto naglog ukidanja kako je planirano. I to nakon što je kabinet kancelara Olafa Scholza odustao od ukidanja izuzeća od poreza na vozila za poljoprivrednike. Ali to nije dovoljno. Porezi na onečišćenje sve više opterećuju poljoprivrednike, a mjere dolaze nakon godina energetske krize i pandemija, u kojima su proizvodnja i životni standard ozbiljno pogođeni.

U Nizozemskoj su prosvjedi poljoprivrednika okončani osnivanjem poljoprivredne stranke BBB. Iako je imao jedan jedini cilj – boriti se protiv politike zaštite okoliša vlade Marka Ruttea – BBB je zadao veliki udarac njegovoj stranci, VVD, na pokrajinskim izborima, dovodeći je u krhku poziciju u Senatu zemlje.

U Rumunjskoj se niti jedan poljoprivrednik nije pojavio na trodnevnom prosvjedu koji je odobrila gradska vijećnica u središtu Bukurešta. Razlog – rumunjski farmeri nisu se htjeli udružiti s organizatorom, neovisnim, nacionalističkim političarem koji im je to organizirao. Subvencije dobivene tijekom godina i kontinuirano korištenje fosilnih goriva i pesticida – to su zajedničke točke nedavnih prosvjeda europskih poljoprivrednika. Drugim riječima, braneći status quo, kaže Jan Douwe van der Ploeg, bivši profesor na nizozemskom sveučilištu Wageningen, a prenosi DW. Tri točke koje je naveo poljoprivredni stručnjak karakteristike su industrijalizirane poljoprivrede. Ili je upravo to ono što EU više ne želi.

“Mnogo je glasova koje treba uzeti u obzir, koji kažu da poljoprivreda dobiva previše, da se pretvara u industriju i da se ne isplati ulagati javni novac ovdje”, objasnio je krajem prošle godine povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski. godine, najavljujući da bi subvencije mogle nestati u ne tako dalekoj budućnosti, negdje oko 2027. godine.

U istom kontekstu, dužnosnik Bruxellesa je naglasio da standardi CAP-a nisu obvezni za poljoprivrednike. Drugim riječima, oni koji odustanu od subvencija više ne moraju ispunjavati ekološke obveze. Obveze europskih poljoprivrednika prema zaštiti okoliša porasle su otkako je nova Zajednička poljoprivredna politika stupila na snagu prošle godine. Obrazac koji je usvojio Europski parlament ublažio je ograničenja koja je predložila Komisija, barem u nekim ključnim točkama o kojima se žestoko raspravljalo: obnavljanje degradiranih poljoprivrednih ekosustava, zagađujuće emisije s velikih farmi stoke – tekst će na kraju izuzeti farme goveda, ali će ciljati na svinje i farme peradi i zaštititi vukove. Zastupnici u Europskom parlamentu također su odbacili nacrt zakona o označavanju nutritivne vrijednosti i onaj o smanjenju uporabe pesticida. Inicijativu za pokretanje strateškog dijaloga s poljoprivrednim sektorom predložila je u rujnu 2023. predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, koja je pozvala na manje polarizacije oko Zelenog pakta.