Subscribe
Sedam od deset Europljana smatra da je demokracija ugrožena, a isto toliko njih smatra da bi trebalo ponovno uvesti stroge granične kontrole. Ta mišljenja ne promoviraju alternativne ili konzervativne medijske platforme, već su rezultati ankete koju je provela tvrtka FGS Global. Ova anketa, u kojoj je sudjelovalo više od 11 700 građana iz 23 države članice Europske unije, provedena je u studenom, a objavljena je prije samo nekoliko dana.
Tri četvrtine Europljana koji su odgovorili rekli su da je demokracija u njihovoj zemlji “u padu”. Drugim riječima, značajna većina Europljana vjeruje da je demokratska erozija stvarnost, a povjerenje u političke aktere stalno opada. Koliko je alarmantna – ili bi trebala biti – ova statistika? Itekako!
Prema istom istraživanju, 70% Europljana razočarano je učinkom svoje vlade i smatra da treba imati veća očekivanja. Također, više od polovice ispitanika smatra da je doista potrebna temeljita reforma političkog sustava. To nije baš iznenađujuće. Iako u zemljama poput Rumunjske i Bugarske mnogi ljudi nisu zadovoljni trenutnim političkim stanjem, poput 91% u Rumunjskoj i 86% u Bugarskoj, ni ove brojke ne bi trebale biti šok. Rumunjska je jedina zemlja u Europskoj uniji u kojoj su predsjednički izbori, oni u studenom-prosincu 2024., u potpunosti otkazani, a razlozi otkazivanja izbora nisu ni blizu jasni. U Bugarskoj je u posljednje četiri godine održano sedam parlamentarnih izbora, a osmi krug parlamentarnih izbora već je izvjestan. Također u Bugarskoj je 19. siječnja predsjednik Rumen Radev najavio ostavku, godinu dana prije kraja svog drugog mandata.
Na pitanje jesu li zadovoljni smjerom u kojem ide njihova zemlja, 65% ispitanika smatralo je da je to pogrešan smjer, s najvećim postotkom u Francuskoj. Četiri od pet Francuza smatra da njihova zemlja uopće ne ide u pravom smjeru. Još jedan znak za uzbunu. Hoće li to izazvati reakciju ili će se umanjiti? To tek treba vidjeti.
Vrlo je zanimljiv i postotak onih koji žele zahtjevniju politiku o migracijama. Sedam od deset Europljana odgovorilo je da države članice trebaju imati veće i odlučnije ovlasti kako bi što učinkovitije upravljale fenomenom koji predstavlja najozbiljniju prijetnju koheziji i sigurnosti europskih društava. Isti postotak ispitanika smatra da bi države trebale čvršće djelovati kako bi zaštitile svoje nacionalne interese, a 57% Europljana smatra da bi trebalo povećati obrambene izdatke.
Gore sam spomenuo neke od najutvrđenijih rezultata ove ankete, koji bi trebali potaknuti neke emocije ili barem potaknuti rasprave. Smjer u kojem naše zemlje idu očito je pogrešan, demokracija se doživljava kao u padu, politički sustav je truo i treba mu duboka reforma, migracije se moraju kontrolirati strožim mjerama, a nacionalni interes mora ostati naš glavni prioritet. To su mišljenja većine Europljana, stvarnosti na koje su konzervativne snage više puta skrenule pozornost.
Rezultati ovog istraživanja tim su zanimljiviji jer su otkriveni u vrijeme kada se koncept “dvobrzinske EU” ponovno vraća u javnost. U pismu upućenom svojim pet kolegama iz Francuske, Poljske, Španjolske, Italije i Nizozemske, njemački ministar financija napisao je da “Europa mora postati jača i otpornija”. Više od dvije trećine Europljana ne vjeruje vlastitim vladama i mjerama koje su poduzele, vrlo su kritični prema političkom sustavu i smatraju da je opći smjer pogrešan.
Europa dvije brzine ili dvije Europe? Čini se da su glasovi ljudi u oštrom kontrastu s klišejiziranom retorikom „elita“.