Subscribe
Sastanak 15. lipnja 2026. u Rimu između talijanske premijerke Giorgie Meloni i japanske premijerke Sanae Takaichija predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka u nedavnom razvoju odnosa između Italije i Japana. Summit se održao u vrijeme obilježeno dubokim geopolitičkim, ekonomskim i tehnološkim transformacijama koje redefiniraju međunarodnu ravnotežu snaga i zahtijevaju od demokratskih sila da se sve više angažiraju u strateškoj koordinaciji. Sastanak se održao uoči summita G7 u Evianu i nakon niza važnih diplomatskih sastanaka japanskih čelnika u Europi. U tom kontekstu, Rim je postao mjesto zajedničkog promišljanja o velikim međunarodnim krizama i mogućnostima suradnje između dviju zemalja koje, unatoč različitim geografskim kontekstima, dijele sve konvergentniju viziju globalnih izazova. Sastanak je također potvrdio jačanje osobnog i političkog odnosa između Meloni i Takaichija, koje su obje prve žene u povijesti svojih zemalja koje vode nacionalnu vladu. Ovu institucionalnu razliku prati značajna ideološka sličnost, budući da obje predstavljaju konzervativne stilove vođenja usmjerene na kombiniranje političkog pragmatizma, promicanja nacionalnih interesa i jačanja strateških saveza.
DVA VODSTVA UJEDINJENA PRAGMATIZMOM I STRATEŠKOM VIZIJOM
Jedan od najznačajnijih elemenata koji su proizašli iz summita bio je sklad između dviju čelnica. Uz zajedničko iskustvo kao prvih žena koje vode svoje vlade, Meloni i Takaichi dijele politički pristup koji karakterizira konkretno donošenje odluka, pažnja prema nacionalnoj sigurnosti i želja za jačanjem međunarodne uloge svojih zemalja. Ova konvergencija pogodovala je ubrzanju brojnih bilateralnih projekata pokrenutih prethodnih mjeseci, posebno nakon posjeta talijanskog premijera Tokiju u siječnju 2026. Tom prilikom odnosi između Italije i Japana uzdignuti su na rang Posebnog strateškog partnerstva, što označava kvalitativnu prekretnicu u suradnji dviju država. Ova zajednička vizija ogleda se u izboru zajedničkog ulaganja u sektore koji će oblikovati ravnotežu snaga u nadolazećim desetljećima, od obrane do novih tehnologija, od umjetne inteligencije do svemira.
MEĐUNARODNA SIGURNOST, BLISKI ISTOK I SLOBODA PLOVIDBE
Dijalog se održao samo nekoliko sati nakon objave memoranduma između Sjedinjenih Država i Irana, koraka koji se smatra ključnim za poticanje veće regionalne stabilnosti. U tom kontekstu, Italija i Japan izrazili su zadovoljstvo diplomatskim razvojem događaja i potvrdili važnost ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, pomorske infrastrukture bitne za globalnu trgovinu i međunarodnu energetsku sigurnost. Takaichi je potvrdio da se Japan pridržava zajedničke deklaracije koju su promovirale Italija, Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, naglašavajući predanost Tokija regionalnom miru, slobodi plovidbe i sigurnosti pomorskih putova.
SUKOB U UKRAJINI I OBRANA MEĐUNARODNOG PORETKA
Druga središnja tema summita bio je rusko-ukrajinski sukob. Italija i Japan ponovno su potvrdili zajedničku osudu ruske agresije i podršku međunarodnom pravu kao temeljnom načelu suživota među državama. Dvojica čelnika naglasila su potrebu za postizanjem pravednog i trajnog mira, bez ignoriranja humanitarnih posljedica sukoba i napada na civilnu infrastrukturu i mjesta od povijesnog i kulturnog značaja. Solidarnost s Kijevom predstavljena je kao bitan element vanjske politike dviju zemalja i kao jedno od pitanja predodređenih da zauzmu središnje mjesto na dnevnom redu G7.
JAPANSKE OBRANE I GEOPOLITIČKO RAVNOTEŽENJE
Obrambeni sektor jedan je od stupova novog strateškog partnerstva. U kontekstu rastućih napetosti u Indo-Pacifiku i progresivnog preispitivanja globalne sigurnosne ravnoteže, Japan provodi politiku veće strateške autonomije. Dok održava svoj tradicionalni savez sa Sjedinjenim Državama, Tokio se čini svjesnim potrebe za jačanjem svojih sposobnosti i diverzifikacijom svojih međunarodnih partnerstava. Ova evolucija dio je šireg procesa redefiniranja uloge Japana na globalnoj sceni. U tom kontekstu, Globalni program borbenog zračnog zračnog djelovanja (GCAP), inicijativa koja uključuje Italiju, Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo u razvoju borbenog zrakoplova šeste generacije, posebno je važna. Projekt predstavlja ne samo tehnološku i industrijsku suradnju na visokoj razini, već i alat za stratešku integraciju između Europe i Indo-Pacifika. Ulazak programa u operativnu fazu potvrđuje predanost triju partnera jačanju euroatlantske i indo-pacifičke sigurnosti kroz naprednu obrambenu suradnju.
SIGURNOST GOSPODARSTVA, TRGOVINE I LANCA OPSKRBE
Paralelno sa svojom geopolitičkom dimenzijom, talijansko-japansko partnerstvo ima čvrste ekonomske temelje. Japan ostaje treći najveći trgovinski partner Italije u Aziji i drugo najveće odredište za talijanski izvoz na kontinent. U 2025. godini bilateralna trgovina dosegla je 12,3 milijarde eura, s pozitivnim saldom za Italiju od 4,4 milijarde eura. U prvom tromjesečju 2026. trgovina je već dosegla približno 3 milijarde eura, generirajući talijanski trgovinski višak od gotovo 1 milijarde eura. Talijanska poslovna prisutnost u Japanu također je posebno značajna, sa 166 tvrtki koje posluju s procijenjenim ukupnim prometom od približno 3 milijarde eura. Gospodarska suradnja dodatno je ojačana novim institucionalnim instrumentima. Poslovna skupina Italija-Japan sastala se u Nagoyi, dok se prvi sastanak Bilateralnog stola o ekonomskoj sigurnosti održao u Tokiju. Ovo potonje tijelo trebalo bi igrati ključnu ulogu u jačanju lanaca vrijednosti, zaštiti strateških sektora i upravljanju ranjivostima povezanim s kritičnim sirovinama i opskrbom energijom.
SVEMIR KAO NOVA GRANICA SURADNJE
Jedan od najinovativnijih aspekata partnerstva odnosi se na svemirski sektor. U svibnju 2026. Tokio je bio domaćin prve sjednice novog Međuvladinog dijaloga o svemiru, koji je potom kulminirao usvajanjem zajedničke deklaracije dviju vlada. Sporazum identificira svemir kao strateško područje sposobno utjecati na znanstvena istraživanja, nacionalnu sigurnost, gospodarski rast i industrijske inovacije. Suradnja izravno uključuje Talijansku svemirsku agenciju i Japansku agenciju za istraživanje svemira, jačajući postojeću suradnju i proširujući je na nova područja. Posebna se pozornost posvećuje istraživanju Mjeseca u okviru Artemisovih sporazuma, budućim svemirskim stanicama, aktivnostima u niskoj Zemljinoj orbiti i suradnji s NASA-om. Italija i Japan također će surađivati na višenamjenskom modulu za lunarni smještaj i roveru pod tlakom namijenjenom misijama na površinu Mjeseca.
ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA, ODRŽIVOST I TEHNOLOŠKE INOVACIJE
Deklaracija o svemiru dodatno proširuje opseg znanstvene suradnje. Dvije nacije namjeravaju ojačati suradnju u promatranju Zemlje, upravljanju prirodnim opasnostima i dijeljenju satelitskih podataka, doprinoseći poboljšanju sustava za sprječavanje i reagiranje u hitnim slučajevima. Velika važnost pridaje se i solarnoj fizici, misiji SOLAR-C, kozmološkim studijama putem misije LiteBIRD i praćenju potencijalno opasnih asteroida. Održivost svemira još je jedan stup sporazuma. Italija i Japan surađivat će kako bi riješili rastući problem orbitalnog otpada, razvili tehnologije aktivnog uklanjanja svemirskog otpada, poboljšali sustave za izbjegavanje sudara satelita i ojačali situacijsku svijest u svemiru. Ulaganje u obuku vještina i napredna istraživanja upotpunjuje okvir usmjeren na izgradnju inovativnih ekosustava sposobnih za podršku industrijskoj konkurentnosti obje zemlje.
IZGLEDI ZA EUROPU I STRATEŠKI ZNAČAJ PARTNERSTVA
Razvoj odnosa između Italije i Japana ima implikacije koje nadilaze bilateralnu dimenziju. Doista, nudi važne uvide za budućnost europske politike. U međunarodnom kontekstu obilježenom konkurencijom velikih sila, geoekonomskom fragmentacijom i tehnološkim ubrzanjem, Europa je pozvana da razvije nove oblike suradnje s demokratskim partnerima izvan Europe. Privilegirani odnos s Japanom model je ove strategije. Suradnja u obrani, svemiru, ekonomskoj sigurnosti, energetici, umjetnoj inteligenciji, biotehnologiji i infrastrukturi pokazuje kako je moguće izgraditi euro-indo-pacifičku os temeljenu na konvergentnim interesima i zajedničkim vrijednostima. Nadalje, zajedničke inicijative planirane u Africi, kroz dijalog između talijanskog Mattei plana i japanskog TICAD programa, otvaraju nove izglede za suradnju s globalnim Jugom. 2026., godina 160. obljetnice diplomatskih odnosa između Italije i Japana, stoga se čini kao simbolična prekretnica na putu koji će se dalje jačati. Konvergencija između Melonija i Takaichija, u kombinaciji s rastućom integracijom njihovih nacionalnih strategija, sugerira mogućnost sve dublje suradnje, sposobne utjecati ne samo na odnose između Rima i Tokija, već i na evoluciju europske politike u brzo promjenjivom međunarodnom sustavu.