Subscribe
88 nevladinih organizacija upozorava da bi nova pravila o povratku mogla normalizirati racije, masovno prikupljanje podataka i rasno profiliranje diljem Europe
Novi prijedlog Europske unije o vraćanju migranata izaziva oštre kritike skupina za ljudska prava, koje upozoravaju da bi to moglo gurnuti Europu prema metodama provedbe sličnim onima koje koriste američke imigracijske vlasti.
U zajedničkoj izjavi koju je potpisalo 88 organizacija, skupine civilnog društva izrazile su zabrinutost da bi planirana uredba o vraćanju migranata mogla dovesti do praksi sličnih onima američke Službe za imigraciju i carine (ICE), američke savezne agencije odgovorne za provedbu imigracijskih zakona i deportacije.
Prema potpisnicima, nova pravila zahtijevala bi od država članica EU-a da aktivno „identificiraju“ nedokumentirane migrante, potencijalno pretvarajući svakodnevne prostore – uključujući javne usluge, pa čak i privatne domove – u alate za kontrolu imigracije.
Što Prijedlog sadrži
Nacrt uredbe, koji je Europska komisija predstavila u ožujku 2025., ocrtava strože postupke za vraćanje osoba koje nemaju zakonsko pravo ostati u EU.
Organizacije za ljudska prava tvrde da se neke od mjera uključenih u prijedlog već primjenjuju u određenim državama članicama i da bi mogle postati rasprostranjenije ako se uredba usvoji u svom sadašnjem obliku.
Među najkontroverznijim elementima je mogućnost policijskih racija u privatnim domovima. Prema nevladinim organizacijama, predložena pravila mogla bi omogućiti vlastima ulazak u rezidencije radi provjere dokumenata, u nekim slučajevima čak i bez sudskog naloga.
Javni prostori također bi mogli postati područja pojačane kontrole. U Belgiji su, na primjer, navodno uvedeni kontrolni punktovi na autocestama, kao i kontrole na željezničkim kolodvorima i u zračnim lukama. Kritičari se boje da bi se slične prakse mogle proširiti diljem Unije.
Masovno prikupljanje podataka i biometrijsko praćenje
Zajednička izjava, koju je objavila međunarodna nevladina organizacija Platforma za međunarodnu suradnju u vezi s nedokumentiranim migrantima (PICUM), također ističe zabrinutost zbog prikupljanja podataka velikih razmjera i dijeljenja informacija između policijskih snaga diljem EU-a.
Prijedlog uključuje jaču upotrebu biometrijskih identifikacijskih sustava, koji mogu pratiti pojedince putem otisaka prstiju, prepoznavanja lica ili drugih fizičkih karakteristika. Skupine za ljudska prava tvrde da bi takvi alati, ako se široko koriste, mogli nesrazmjerno ciljati nedokumentirane migrante, pa čak i osobe koje su žrtve rasne diskriminacije.
Druge mjere spomenute u kritici uključuju obveze izvještavanja za javne vlasti i moguće prakse rasnog profiliranja. Kontrole temeljene na izgledu, jeziku ili percipiranom podrijetlu – umjesto na konkretnom ponašanju – riskiraju pojačavanje diskriminacije koja je, prema nevladinim organizacijama, već raširena u Europi.
Organizacije opisuju ove događaje kao „stvarne i neposredne prijetnje“.
Vrući politički kontekst
Migracije ostaju jedno od najosjetljivijih pitanja u europskoj politici. Tek prošli tjedan, tijekom plenarne sjednice u Europskom parlamentu u Strasbourgu, zastupnici Europskog parlamenta dali su konačno odobrenje prvom zajedničkom popisu sigurnih zemalja podrijetla EU-a i revidirali kriterije za određivanje sigurnih trećih zemalja.
U međuvremenu, predložena uredba o vraćanju – koja također predviđa stvaranje kontroverznih „centara za vraćanje“ izvan EU – već je odobrena od strane nacionalnih vlada u Vijeću Europske unije, ali je još uvijek u raspravi u Europskom parlamentu.
Za organizacije za prava migranata, smjer kretanja je jasan: stroža provedba i brža protjerivanja.
Utjecaj na svakodnevni život
Kritičari upozoravaju da bi posljedice mogle ići daleko izvan kontrole imigracije. Prema 88 nevladinih organizacija, stroži zahtjevi za identifikaciju i prijavljivanje mogli bi stvoriti klimu straha među nedokumentiranim migrantima, pa čak i među ljudima koji se smatraju migrantima.
Tvrde da pojedinci mogu izbjegavati osnovne usluge iz straha od prijave vlastima. To bi moglo utjecati na pristup zdravstvenoj skrbi, uključujući prenatalnu skrb, liječenje kroničnih bolesti i cijepljenje. Obrazovanje i socijalne usluge također bi mogle biti pogođene ako obitelji oklijevaju surađivati s javnim institucijama.
Zabrinutost je da bi se provedba imigracijskih zakona sve više preklapala sa svakodnevnim životom, slabeći društvenu koheziju i povjerenje unutar zajednica.
Međunarodne zabrinutosti
Zabrinutost zbog prijedloga nije ograničena samo na skupine civilnog društva. Dana 26. siječnja, šesnaest posebnih izvjestitelja Ujedinjenih naroda, neovisnih stručnjaka i radnih skupina poslalo je zajedničko pismo Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.
U svom pismu upozorili su da bi uredba mogla uvesti obveze izvješćivanja za stručnjake poput zdravstvenih radnika ili pružatelja socijalnih usluga, što bi obeshrabrilo migrante od traženja osnovne podrške i potencijalno potkopalo zaštitu temeljnih prava.
Usporedba „ICE modela“
Usporedba s ICE-om postala je središnja tema rasprave. Michele LeVoy, direktorica PICUM-a, izjavila je da bi ishod novih pravila mogao biti „niz racija u stilu ICE-a u privatnim domovima, javnim prostorima i na radnim mjestima“.
Njena poruka je jasna: Europa ne može kritizirati prakse provedbe imigracijskih zakona u Sjedinjenim Državama dok usvaja slične pristupe kod kuće.
Zagovornici strožih politika tvrde da su učinkoviti postupci povratka nužni za održavanje kredibiliteta sustava EU za azil i migracije. Kritičari odgovaraju da provedba ne smije ići na štetu temeljnih prava i nediskriminacije.
Dok se pregovori u Europskom parlamentu nastavljaju, rasprava naglašava šire pitanje s kojim se suočava Europska unija: kako uravnotežiti nadzor granica i ljudsko dostojanstvo. Konačni oblik uredbe odredit će hoće li se Europa kretati prema modelu koji je više usmjeren na sigurnost – ili će pronaći način da kombinira provedbu s jačim zaštitama ljudskih prava.
Alessandro Fiorentino