Subscribe
Naša zemlja dostiže Francusku, smanjuje jaz s Njemačkom i premašuje prosjek eurozone: oporavak nakon Covida donosi plodove
U međunarodnom kontekstu obilježenom geopolitičkom nestabilnošću, upornom inflacijom i makroekonomskim neizvjesnostima, Italija se pojavljuje kao iznenađujući i pozitivan slučaj unutar eurozone. Najnoviji podaci koje je dostavila Europska komisija, sadržani u proljetnim ekonomskim prognozama, nude ohrabrujuće misli: talijanski BDP po glavi stanovnika, izračunat prema paritetu kupovne moći, dosegao je francuski. Cilj koji je daleko od očitog, a označava prekretnicu za talijansko gospodarstvo i predstavlja znak vitalnosti nakon desetljeća stagnacije.
BDP po glavi stanovnika: realnija mjera blagostanja
Iznos BDP-a po glavi stanovnika prilagođen kupovnoj moći predstavlja realniji pokazatelj stvarnog bogatstva građana, budući da uzima u obzir troškove života i demografsku dinamiku, elemente koji često iskrivljuju usporedbe između država. Iz te perspektive, napredak Italije dobiva još značajniju vrijednost. U 2020. godini razlika između talijanskog i francuskog BDP-a po glavi stanovnika iznosila je 10,1%. Danas se ta razlika potpuno smanjila, što je Italiju dovelo do jednog od glavnih europskih mjerila. Ali to nije sve: u istom razdoblju razlika s Njemačkom gotovo se prepolovila, s 24,3% na 13,9%. Još je simboličnije premašivanje prosjeka eurozone, koji je premašen za 1,1%. Brojka koja prikazuje zemlju sposobnu odlučno reagirati na pandemijsku krizu, jačajući svoj položaj u Europi.
Oporavak potaknut zapošljavanjem
Među čimbenicima koji su doprinijeli ovom rastu, ističe se tržište rada. Italija je u posljednje dvije godine zabilježila značajan porast stope zaposlenosti, dosegnuvši nove rekorde. Rezultat koji nije samo izravno utjecao na raspoloživi dohodak kućanstava, već je i potaknuo domaću potrošnju, ključni element u gospodarstvu sa snažnom proizvodnom i uslužnom komponentom poput talijanskog. Istina je, kako ističu analitičari, da produktivnost po zaposleniku ostaje neriješeno pitanje: proizvod po radniku u Italiji i dalje je niži nego u drugim europskim zemljama. Ali smjer je postavljen, a signali su utješni. Dinamika tržišta rada predstavlja temeljnu prednost za suočavanje s budućim izazovima, počevši od tehnoloških inovacija i ekološke tranzicije. Rezultirajuća društvena stabilnost također doprinosi jačanju kohezije državnog sustava.
Italija je bolja od Španjolske i sustiže Njemačku
Ako pogledamo usporedbu s drugim velikim europskim zemljama, brojke govore same za sebe. Danas svaki Talijan, s jednakom kupovnom moći, proizvodi 6,2% više od svakog Španjolca. Prednost koja je 2020. bila još izraženija (+13,1%), ali koja je prethodnih godina bila gotovo nula (+5,9% u 2015.). Španjolska je puno napredovala, ali Italija je uspjela učvrstiti svoju poziciju. Oporavak u usporedbi s Njemačkom, čak i ako je još uvijek nepotpun, je očit: smanjenje jaza od preko deset bodova u pet godina nije malo postignuće, posebno s obzirom na dobro poznate strukturne poteškoće naše zemlje.
Izazovi su još uvijek otvoreni, ali smjer je pravi
U cjelokupnoj slici zasigurno ne nedostaje sjena. Razina javnog duga i dalje je vrlo visoka i predstavlja strukturnu kočnicu ekonomskoj politici. Nadalje, ukupni talijanski BDP još se nije oporavio na razinu prije krize iz 2008., a opće blagostanje i dalje je daleko od vrhunaca dosegnutih na prijelazu tisućljeća. Međutim, ispravno je odati priznanje kome pripada. Italija je pokazala da može snažno reagirati na jednu od najtežih kriza u svojoj novijoj povijesti, oporavljajući konkurentnost i relativno blagostanje. Prestizanje Francuske u BDP-u po glavi stanovnika nije samo simbolična pobjeda: to je dokaz gospodarskog tkiva koje je, unatoč tisuću poteškoća, još uvijek sposobno iznenaditi i rasti. Sada, konsolidacija tih rezultata učinkovitim strukturnim reformama može zaista napraviti razliku za budućnost.
Alessandro Fiorentino