fbpx

Konzervativni fiskalni put Italije donosi plodove: niži dug, stabilan rast i obnovljeno povjerenje

Trgovina i ekonomija - 26 rujna, 2025

Melonijeva vlada zaslužuje pohvale jer ažurirani podaci ISTATA otkrivaju pad omjera duga i BDP-a, stabilan rast i disciplinirane ciljeve deficita.

Najnoviji talijanski ekonomski pokazatelji nude uvjerljive argumente za učinkovitost konzervativne fiskalne strategije premijerke Giorgie Meloni. U novom izvješću o nacionalnim ekonomskim računima, Istat, državna statistička agencija, revidirao je ključne podatke u smjeru koji naglašava dobro gospodarsko upravljanje: očekuje se da će omjer duga i BDP-a za 2024. godinu sada iznositi 134,9%, što je nešto niže od 135,3% predviđenih u ožujku, dok brojke rasta i deficita ostaju stabilne. Ove brojke, iako skromne, signaliziraju putanju fiskalne razboritosti koja se isplati u eri globalne neizvjesnosti.

Podaci također daju jasniju sliku 2023. nego što je prethodno objavljeno. ISTAT je povećao prošlogodišnji rast BDP-a na 1% s ranije procjene od 0,7%, dok je istovremeno smanjio omjer duga i BDP-a za 2023. na 133,9% sa 134,6%. Ove revizije su važne jer pokazuju da je talijansko gospodarstvo ostvarilo bolje rezultate od očekivanih unatoč inflacijskim pritiscima, visokim troškovima energije i međunarodnim trgovinskim napetostima. Istodobno, neto iznos zaduživanja – u biti proračunski deficit – ostao je stabilan na 7,2%, što pokazuje da je vlada uspjela potaknuti rast bez dopuštanja da javne financije izmaknu kontroli.

Melonijeva administracija ušla je u 2023. s ciljevima rasta od 1%, deficita od 3,8% i omjera duga od 135,8%. Postizanje ili premašivanje ovih mjerila u izazovnoj ekonomskoj klimi odražava jasnu predanost discipliniranom upravljanju. Za razliku od ekspanzivnijih pristupa koji daju prednost brzim poticajima nad ravnotežom, konzervativni put Italije usredotočen je na održavanje povjerenja na tržištu, kontrolu potrošnje i pažljivo kalibriranje ulaganja kako bi se održala dugoročna stabilnost.

Gledajući unaprijed, vlada cilja na povećanje BDP-a od 0,6% u 2024. Ova prognoza odražava oprez usred globalnih nepovoljnih okolnosti, uključujući zabrinutost zbog američkih tarifa i usporavanja europske potražnje. Iako kritičari mogu protumačiti nižu procjenu rasta kao znak slabosti, ona je zapravo primjer trezvenog donošenja politika. Prepolovivši svoju projekciju rasta ranije ove godine, vlada je signalizirala da preferira realizam nad optimizmom – strategiju koja štiti Italiju od štete po ugled koja dolazi s propuštenim ciljevima.

Što se tiče fiskalne strane, administracija postavlja jednako konzervativne ciljeve. Službeni ciljani deficit za 2024. godinu iznosi 3,3% BDP-a, ali ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti sugerirao je da bi Italija mogla čak i spustiti brojku ispod kritičnog praga od 3%. To bi zemlji otvorilo vrata za izlazak iz postupka Europske unije za prekomjerni deficit već 2026. godine, godinu dana prije roka. Postizanje ove prekretnice označilo bi značajnu pobjedu za Italiju u Bruxellesu, potvrđujući njezin kredibilitet unutar eurozone i povećavajući njezinu privlačnost za investitore.

Upravljanje dugom ostaje još jedan temelj vladine politike. Dok projekcije ukazuju na privremeni porast omjera duga i BDP-a na 137,8% do 2026. zbog dugotrajnih učinaka skupog poticaja za izgradnju „superbonusa“, dugoročni izgledi predviđaju postupni pad. Priznavanjem ovog kratkoročnog izazova i planiranjem kontroliranog smanjenja, vlada ponovno pokazuje svoju predanost transparentnosti i odgovornosti.

Šire implikacije ovih brojki protežu se izvan granica Italije. U doba kada se mnoga napredna gospodarstva bore s uravnoteženjem rasta i fiskalne discipline, Italija pokazuje da konzervativan pristup može donijeti stabilne, iako ne baš spektakularne, rezultate. Pažljivo upravljanje Melonijeve vlade ne samo da je ojačalo nacionalne financije, već je i povećalo njezin kredibilitet na međunarodnim tržištima. Investitori i partneri iz EU primjećuju zemlju koja se, unatoč političkim promjenama i globalnim turbulencijama, kreće prema zdravijim javnim računima.

Na kraju, talijansko iskustvo nudi lekciju o vrijednosti opreznog upravljanja. Kontroliranjem potrošnje, odupiranjem iskušenju nerealnih prognoza i stalnim smanjenjem dužničkog tereta, vlada je postavila naciju na čvršće ekonomske temelje. Iako izazovi i dalje postoje, od globalnih trgovinskih napetosti do domaćih strukturnih reformi, najnoviji podaci ISTATA potvrđuju da konzervativni fiskalni put Italije ne samo da funkcionira, već i zemlji donosi novo poštovanje na europskoj sceni.

Alessandro Fiorentino