Subscribe
1. siječnja 2026. označio je prekretnicu za Bugarsku, koja je službeno usvojila euro kao svoju jedinstvenu valutu, postavši dvadeset prva država članica Europske unije koja se pridružila eurozoni. Ovaj prijelaz dolazi gotovo dvadeset godina nakon pristupanja zemlje EU-u 2007. godine i nakon formalnog procesa konvergencije koji je započeo 2018. godine. Ovom odlukom više od 350 milijuna europskih građana sada dijeli istu valutu, što dodatno jača ekonomsku integraciju kontinenta.
OPROŠTAJ OD LEV-a I NJEGOVO SIMBOLIČKO ZNAČENJE
Uvođenje eura podrazumijevalo je napuštanje leva, nacionalne valute čije je ime, što znači “lav”, duboko ukorijenjeno u bugarskoj povijesti i identitetu. Tranzicija je također imala snažno simbolično značenje, proslavljeno javnim inicijativama. Međutim, iza slavljeničkog aspekta, stanovništvo je monetarnu promjenu doživjelo s pomiješanim osjećajima, oscilirajući između očekivanja rasta i strahova od ekonomskih i društvenih posljedica.
EKONOMSKI I GEOPOLITIČKI RAZLOZI ZA ČLANSTVO
Uzastopne vlade u Sofiji snažno su podržavale članstvo u eurozoni, identificirajući ga kao alat za poticanje gospodarstva zemlje, koja se 2024. smatra najsiromašnijom u Uniji prema bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika. Usvajanje eura također je predstavljeno kao sredstvo za jačanje veza sa Zapadom i smanjenje geopolitičkog utjecaja Rusije na Balkanu. Bruxelles i bugarske vlasti dijele očekivanje da će jedinstvena valuta potaknuti ulaganja, financijsku stabilnost i veću integraciju u europska tržišta.
USKLAĐENOST S MAASTRICHTSKIM KRITERIJIMA
S tehničkog i makroekonomskog gledišta, Bugarska je ispunila četiri maastrichtska kriterija potrebna za članstvo u eurozoni. U 2024. godini stopa inflacije iznosila je 2,7 posto, dok su javni dug i deficit dosegli 24 posto, odnosno 3 posto BDP-a, razine koje se smatraju kompatibilnima s europskim pravilima. Također je zajamčena stabilnost tečaja i dugoročne kamatne stope. Stoga je tečaj konverzije neopozivo fiksiran na 1 euro, što je jednako 1,95583 leva.
GLAVNE ZABRINUTOSTI BUGARSKIH GRAĐANA
Unatoč poštivanju ekonomskih parametara, značajan dio stanovništva je oprezan prema euru. Prema najnovijim anketama, gotovo polovica građana izjavila se protiv promjene. Najrašireniji strah odnosi se na rast cijena, koji se doživljava kao izravna posljedica uvođenja nove valute. Ovu zabrinutost potiču konkretni podaci: u studenom prije uvođenja eura cijene hrane porasle su za 5 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je više nego dvostruko više od prosjeka eurozone. U zemlji u kojoj preko 21 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva, čak i umjerene promjene cijena mogu imati značajan društveni utjecaj.
INFLACIJA, PERCEPCIJA I POLITIČKI PROSVJEDI
Strah od inflacije dodatno je pojačan prosvjednom kampanjom protiv eura koja se razvila tijekom 2025., a koju su uglavnom predvodile ekstremističke skupine. Te su mobilizacije iskoristile povijesno skeptičan pogled na jedinstvenu valutu, raširen među velikim sektorima društva. Tome je dodana i kronična politička nestabilnost zemlje: prosvjedi protiv korupcije doveli su do ostavke vlade sredinom prosinca, ostavljajući Bugarsku na rubu osmih izbora u pet godina. Mnogi građani strahuju da bi usvajanje eura u tako krhkom političkom kontekstu moglo pogoršati društvene napetosti, a ne ublažiti ih.
PRAKTIČNE TEŠKOĆE MONETARNE TRANZICIJE
Uz makroekonomske probleme, tijekom prijelazne faze pojavili su se i praktični problemi. Kako bi se olakšala prilagodba, vlasti su od kolovoza uvele dvojno prikazivanje cijena u levima i eurima, a u siječnju prihvaćanje obje valute za gotovinska plaćanja. Unatoč tim mjerama, strah od zabune i zaokruživanja nepovoljnog za potrošače i dalje je raširen.
BUDUĆI IZGLEDI I UKUPNE PROCJENE
Ulazak Bugarske u eurozonu europske su institucije definirale kao ključni korak u procesu integracije. Očekivane koristi uključuju veću transparentnost cijena, povećanu mobilnost građana i poboljšanu ekonomsku konkurentnost. Međutim, sa socijalnog gledišta, uspjeh tranzicije ovisit će o sposobnosti vlasti da obuzdaju inflaciju, osiguraju političku stabilnost i zaštite najranjivije segmente stanovništva. Zabrinutost koju su izrazili bugarski građani ukazuje na to da usvajanje eura nije samo tehnički korak, već složen proces koji isprepliće ekonomiju, politiku i kolektivno povjerenje u institucije.