Reforma europske politike tržišnog natjecanja u digitalnom dobu: prema većoj strateškoj autonomiji Europske unije

Trgovina i ekonomija - 7. kolovoza 2026.

Europski parlament nedavno je predstavio novu viziju politike tržišnog natjecanja, predlažući ažuriranje pravila EU-a kako bi se prilagodila transformacijama digitalnog gospodarstva i intenziviranju globalne konkurencije. Rezolucijom koja nije pravno obvezujuća, ali pruža značajan smjer politike, Skupština u Strasbourgu poziva Europsku komisiju da preispita trenutni regulatorni okvir s ciljem jačanja konkurentnosti europske industrije, smanjenja strateških ovisnosti o neeuropskim operaterima i stvaranja povoljnih uvjeta za razvoj velikih kontinentalnih tvrtki. Prema rezoluciji, politika tržišnog natjecanja više ne bi trebala biti ograničena na borbu protiv zlouporabe dominantnog položaja ili sprječavanje spajanja koja su štetna za potrošače, već bi trebala postati alat sposoban podržati ekonomsku otpornost, sigurnost, održivost, stratešku autonomiju i konkurentnost Unije. Iz te perspektive, Parlament predlaže da preporuke sadržane u izvješćima koja su pripremili Mario Draghi i Enrico Letta posluže kao referentna točka za budući razvoj europskog prava tržišnog natjecanja.

JAČANJE DIGITALNIH TRŽIŠTA

Značajan dio rezolucije odnosi se na jačanje provedbe Zakona o digitalnim tržištima, uvedenog kako bi se ograničila moć velikih digitalnih platformi identificiranih kao “čuvari vrata” – onih koji mogu kontrolirati pristup digitalnim tržištima. To uključuje Google, Amazon, Apple, Booking.com, TikTok, Metu i Microsoft. Parlament poziva Komisiju da češće koristi instrumente predviđene uredbom, uključujući tržišne istrage, privremene mjere, postupke zbog povrede prava i sankcije, kako bi se spriječilo da ti operateri izbjegavaju svoje obveze prema uredbi. Kako bi se osigurala učinkovita provedba Zakona o digitalnim tržištima, predlaže se i uvođenje posebnog financijskog doprinosa, nazvanog “DMA naknada”. Ova naknada namijenjena je jamčenju stabilnih financijskih sredstava za nadzorne i kontrolne aktivnosti.

NOVE TEHNOLOGIJE, RAČUNARSTVO U OBLAKIMA I SPRJEČAVANJE MONOPOLA

Parlament predlaže da se u nadolazećem preispitivanju uredbe proširi opseg novih pravila kako bi se uključile nove tehnologije koje igraju središnju ulogu u digitalnom gospodarstvu. To uključuje modele umjetne inteligencije, chatbotove, virtualne asistente, usluge računalstva u oblaku i operativne sustave povezane televizije. Cilj je spriječiti stvaranje novih monopolističkih položaja prije nego što ta tržišta dosegnu punu zrelost. Zastupnici Europskog parlamenta pozivaju Komisiju da iskoristi istragu koja je već u tijeku kako bi ažurirala zahtjeve uredbe i uklonila prepreke koje sprječavaju prelazak kupaca s jednog dobavljača na drugog, a za koje smatraju da mogu značajno ograničiti konkurenciju.

SPAJANJA, EUROPSKI PRVACI I SUZBIJANJE PREDATORIJSKIH PREUZIMANJA

Revizija pravila o spajanjima još je jedan središnji element parlamentarnog prijedloga. Prema zastupnicima Europskog parlamenta, trenutni sustav treba ažurirati kako bi se potaknula pojava velikih paneuropskih industrijskih grupa sposobnih konkurirati velikim globalnim operaterima, bez ugrožavanja tržišnog natjecanja i dobrobiti potrošača. Stoga se Komisija poziva da usvoji dinamičnije kriterije ocjenjivanja, uzimajući u obzir ne samo neposredne učinke transakcija na cijene i tržišne udjele, već i njihov doprinos inovacijskim kapacitetima, ulaganjima, otpornosti proizvodnje i dugoročnom gospodarskom rastu. Slično tome, Komisija poziva na reviziju europskih smjernica o spajanjima kako bi se bolje uzela u obzir potreba stvaranja pravih “europskih prvaka” u strateškim sektorima kao što su telekomunikacije, energetika, platni sustavi i obrana.

STRATEŠKA AUTONOMIJA I NOVI INTERVENCIJSKI ALATI

Prijedlozi koje je iznio Europski parlament usko povezuju politiku tržišnog natjecanja s ciljem strateške autonomije Unije. Iz te perspektive, poziva se na snažnu podršku razvoju bitne europske infrastrukture, uključujući usluge u oblaku, infrastrukturu umjetne inteligencije, financijske mreže i interoperabilne platne sustave, čime se smanjuje ovisnost o infrastrukturi i operaterima trećih zemalja. U istom kontekstu, Europski parlament poziva na jačanje provedbe Uredbe o stranim subvencijama protiv online platformi i tržišta sa sjedištem izvan Europske unije, izbjegavajući pritom nametanje prekomjernih administrativnih opterećenja europskim malim i srednjim poduzećima. Što se tiče elektroničkih plaćanja, Parlament također poziva Komisiju da brzo završi svoje istrage o naknadama koje naplaćuju Visa i Mastercard, identificirajući digitalni euro kao značajnu priliku za jačanje konkurencije i smanjenje ovisnosti o neeuropskim platnim krugovima. Konačno, rezolucija predlaže uvođenje novog europskog alata za istraživanje tržišta, osmišljenog kako bi se Komisiji omogućilo rješavanje situacija ugrožene konkurencije čak i u nedostatku specifičnih kršenja antimonopolskih propisa. Za razliku od tradicionalnih postupaka, ovaj mehanizam bi se bavio strukturnim tržišnim problemima, slijedeći modele koji su već usvojeni u nekim državama članicama. Parlament stoga poziva Europsku komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog koji nadopunjuje postojeći regulatorni okvir, jačajući sposobnost Unije da odgovori na nove izazove koje predstavljaju digitalna transformacija i međunarodna gospodarska konkurencija. To je izazov nadolazećih mjeseci.