Subscribe
S obzirom na to da su postojeća ograničenja produljena do siječnja 2026., Bruxelles sada razmatra stroži 18. paket sankcija usmjeren na rusku tajnu flotu i izvoz energije.
Bruxelles – Europska unija formalno je obnovila sankcije protiv Rusije za još šest mjeseci, produljujući restriktivne mjere do kraja siječnja 2026. Ova odluka, koju je u ponedjeljak ujutro pismenim postupkom potvrdilo Vijeće EU-a za vanjske poslove, uslijedila je nakon tjedna unutarnjih rasprava i konsenzusa postignutog na prošlotjednom summitu među 27 država članica.
Ovim potezom osigurava se kontinuitet 17 paketa sankcija koje su već na snazi od veljače 2022., kada je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu. Trenutni skup sankcija, koji je izvorno trebao isteći 31. srpnja, uključuje sveobuhvatna ograničenja usmjerena na rusko gospodarstvo, financijski sektor te ključne pojedince i subjekte povezane s ratnim naporima Kremlja.
Jednoglasnost usred tihog neslaganja
Unatoč prethodnim oklijevanjima zemalja poput Mađarske i Slovačke – koje su obje povijesno izražavale rezerve prema kaznenom pristupu EU-a prema Moskvi – ovaj put nije bilo protivljenja obnovi. Čak su se i te nevoljnije članice suzdržale od blokiranja postupka, signalizirajući rijedak trenutak jedinstva u onome što je inače bila razdražljiva i razvijajuća rasprava o tome kako se nositi s Kremljem.
Obnovljene mjere, između ostalog, zadržavaju zamrzavanje imovine ruske središnje banke u vrijednosti od otprilike 210 milijardi eura. Ta sredstva ostaju imobilizirana unutar jurisdikcija EU-a, uglavnom putem Eurocleara, tvrtke za financijske usluge sa sjedištem u Bruxellesu. Sudbina te imovine i dalje je glavna točka sporenja, s pravnim i političkim neizvjesnostima oko prijedloga da se ona potpuno oduzme ili preusmjeri profit koji generiraju prema obnovi Ukrajine.
Oči uprte u 18. paket sankcija
Iako produljenje postojećih sankcija čuva status quo, dužnosnici EU već rade na novom, agresivnijem krugu kazni. Očekuje se da će se 18. paket sankcija, koji je trenutno u pripremi u Bruxellesu, uvelike usredotočiti na demontiranje ruske takozvane “flote u sjeni” – tajne mreže plovila koja se koriste za zaobilaženje međunarodnih ograničenja izvoza nafte – i daljnje pooštravanje kontrola nad ruskim izvozom energije.
Prema izvorima iz EU, Europska komisija odgađa formalno predstavljanje paketa do ključnog bilateralnog sastanka predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i slovačkog premijera Roberta Fica. Fico je izrazio zabrinutost zbog utjecaja strožih sankcija na opskrbu plinom svoje zemlje, s obzirom na kontinuiranu ovisnost Slovačke o uvozu ruske energije.
Ovo odgađanje naglašava balansiranje koje EU mora provesti: održavanje pritiska na Moskvu, a istovremeno zadovoljavanje energetskih sigurnosnih problema ranjivijih država članica.
Kontroverzan prijedlog: Snižavanje gornje granice cijene nafte
Jedan od najkontroverznijih elemenata o kojima se raspravlja u sklopu nadolazećeg paketa sankcija jest potencijalno snižavanje gornje granice cijena ruske sirove nafte – mjera koju je izvorno uvela koalicija G7 kako bi ograničila prihode Moskve bez poremećaja na globalnim tržištima nafte.
Međutim, ova ideja suočava se sa značajnim preprekama. Budući da je ograničenje cijene nafte inicijativa koju predvodi G7, svaka prilagodba zahtijevala bi konsenzus među svim članicama G7. Navodno postoji sve veći skepticizam među ključnim igračima, uključujući i one unutar SAD-a, posebno s obzirom na političku klimu koja okružuje Bijelu kuću pod vodstvom Donalda Trumpa. Čak i unutar same EU, neke države članice oprezne su u pogledu ponovnog razmatranja ograničenja, bojeći se neželjenih posljedica za globalne cijene energije i njihova vlastita gospodarstva.
Strateško strpljenje ili opadajući zamah?
Odluka EU-a o obnavljanju sankcija šalje jasnu poruku da je i dalje predana podršci Ukrajini i održavanju pritiska na Rusiju. Međutim, spor napredak u finaliziranju 18. paketa i nedostatak konsenzusa o ključnim elementima izazivaju zabrinutost oko dugoročnog jedinstva i izdržljivosti bloka.
Dvije godine nakon početka rata, strategija sankcija EU-a nalazi se na kritičnoj prekretnici. Iako postojeće mjere opterećuju rusko gospodarstvo, nisu uspjele promijeniti kurs Kremlja. Pitanje je sada hoće li nadolazeće mjere donijeti novi strateški pritisak – ili će političko oklijevanje ublažiti njihovu učinkovitost. Kako se sukob nastavlja, a globalna pažnja preusmjerava na druga geopolitička žarišta, EU se suočava s testom i svoje odlučnosti i sposobnosti kolektivnog djelovanja u vremenu produžene krize.
Alessandro Fiorentino