Subscribe
EU priprema veliku promjenu u financijskom nadzoru s ciljem ujedinjenja fragmentiranih tržišta i povećanja globalne konkurentnosti
Prije nešto više od desetljeća, Europska unija poduzela je povijesni prijenos suvereniteta povjerivši Europskoj središnjoj banci centralizirani bankarski nadzor. Danas blok razmatra sličan transformativni korak – ovaj put u području nadzora financijskih tržišta. Očekuje se da će Europska komisija u prosincu predstaviti zakonodavni prijedlog koji bi značajno ojačao ovlasti ESMA-e, Europskog tijela za vrijednosne papire i tržišta, prebacujući važne nadzorne funkcije s nacionalnih regulatora na europsku razinu.
Inicijativa označava ključnu fazu u dugogodišnjoj ambiciji EU-a da izgradi istinsku uniju tržišta kapitala. Unatoč jedinstvenoj valuti i desetljećima integracijskih napora, europski financijski krajolik ostaje fragmentiran. Prekogranična ulaganja su dopuštena, ali sustavi koji podržavaju trgovanje – tržišna infrastruktura, mehanizmi namire i regulatorni nadzor – i dalje uglavnom djeluju unutar nacionalnih granica. EU trenutno ima 14 klirinških tržišta i 32 depozitorija vrijednosnih papira, većinom u vlasništvu nacionalnih burzi i pod domaćim nadzorom. Ova šarolikost pravila i ovlasti ometala je nastanak jedinstvenog, dubokog i likvidnog europskog financijskog tržišta sposobnog za učinkovito usmjeravanje kapitala prema tvrtkama i inovacijama.
Kako se globalna konkurencija intenzivira, cijena te fragmentacije postaje sve očitija. Usklađeni pravni i nadzorni okvir sada se smatra ključnim za povećanje privlačnosti europskih tržišta, posebno za međunarodne investitore. Međutim, centralizacija nadzora politički je osjetljiva, jer uključuje prijenos suvereniteta s nacionalnih nadzornih tijela – poput talijanskog Consoba – na savezno tijelo. Za mnoge vlade to ne predstavlja samo tehničku reformu već temeljnu promjenu u ravnoteži snaga.
Prema informacijama koje kruže Bruxellesom, predstojeći prijedlog Komisije ima za cilj ojačati ovlasti ESMA-e premještanjem određenih nadzornih ovlasti iz nacionalnih u europske ruke. Reforma se usredotočuje na stvaranje pojednostavljenog izvršnog odbora odgovornog za svakodnevni nadzor, uz nadzorno vijeće sastavljeno od predstavnika nacionalnih agencija. Vijeće bi zadržalo mogućnost osporavanja važnih odluka ESMA-e, osiguravajući da države članice ostanu uključene u strateški nadzor.
Ovaj hibridni model nalikovao bi strukturama koje već funkcioniraju u drugim područjima financijskog upravljanja EU-a, kao što su Jedinstveni odbor za sanaciju (SRB), mehanizam za nadzor banaka (SSM) i nedavno stvoreno tijelo za sprječavanje pranja novca (AMLA). „Želimo pomaknuti nadzor tržišta prema središtu“, objasnio je visoki dužnosnik EU-a. Ipak, unutarnji otpor i dalje je snažan. Zemlje poput Irske i Luksemburga – glavnih središta za investicijske fondove i financijske usluge – strahuju da bi veća centralizacija mogla narušiti njihovu konkurentsku privlačnost.
Zagovornici reforme protive se tvrdnjom da bi jači i ujedinjeniji nadzor povećao kredibilitet EU-a u inozemstvu. Međunarodni investitori, tvrde oni, vjerojatnije će ulagati u tržište kojim upravljaju dosljedna pravila i koje podržava čvrsto nadzorno tijelo. „Postojanje saveznog nadzora tržišta u Sjedinjenim Državama ne sprječava Delaware da bude financijsko središte, niti prisiljava sve američke banke da imaju sjedište u New Yorku“, primijetio je isti dužnosnik.
Skepticizam nije ograničen samo na financijska središta. Nekoliko država članica povijesno se protivilo prijenosu ovlasti u financijskim pitanjima. Njemačka je, na primjer, prihvatila centralizirani bankarski nadzor 2012. tek kada je globalna financijska kriza otkrila slabosti u vlastitom sustavu. Danas, dok se Berlin suočava sa širim preispitivanjem svog ekonomskog modela, dijelovi njegovog establišmenta priznaju da strukturne promjene u financijskom nadzoru mogu biti ne samo korisne već i nužne.
U međuvremenu, fragmentirano europsko tržište i dalje koristi velikim američkim bankama koje besprijekorno posluju preko Atlantika i mogu objediniti usluge koje europske financijske institucije moraju nabavljati postupno. Prijedlog Komisije također predviđa proširenje proračuna i radne snage ESMA-e – trenutno manje od 400 zaposlenika – kako bi se odrazile njezine šire odgovornosti. Međutim, očekuje se da će pregovori s Vijećem i Europskim parlamentom biti izazovni.
Ulozi sežu daleko izvan tehničkih detalja nadzora. Europska ekonomska težina smanjuje se na svjetskoj sceni. Godine 2000. gospodarstvo EU iznosilo je 95% veličine američkog gospodarstva; danas je samo 65%. Bez odlučnih mjera, projekcije sugeriraju da bi Europa za deset godina mogla predstavljati jedva polovicu veličine američkog gospodarstva. Jačanje ESMA-e i izgradnja prave unije tržišta kapitala možda neće biti dovoljni da sami po sebi preokrenu ovaj trend – ali mogli bi biti nezamjenjivi koraci prema sprječavanju daljnjeg pada.
Alessandro Fiorentino