Subscribe
Proces pristupanja Ukrajine Europskoj uniji, službeno pokrenut 2022. godine zajedno s procesom Moldavije, predstavlja jedan od najznačajnijih projekata europske integracije, posebno ako se čita i kao odgovor na rusku invaziju. Međutim, put Kijeva prema Bruxellesu trenutno je blokiran vetom Mađarske, koju predvodi Viktor Orbán, koji se čini da se protivi političkom otporu koji se više temelji na unutarnjim i geopolitičkim razlozima nego na objektivnim kriterijima. Mađarski stav, koji Europska komisija otvoreno osporava, doveo je do zastoja koji riskira ugroziti kredibilitet cijelog procesa proširenja, u osjetljivoj prekretnici u životu i povijesti Unije.
ZA EUROPSKU KOMISIJU TO JE PROCES TEMELJEN NA ZASLUGAMA
Europska komisija pojasnila je da ne postoje „objektivni razlozi“ koji bi spriječili otvaranje prvog pregovaračkog skupa s Ukrajinom – pod nazivom „Osnove“ – koji uključuje poglavlja o demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima i javnoj nabavi. Glasnogovornik Komisije naglasio je da Ukrajina provodi značajne reforme, posebno s obzirom na to da djeluje u najtežim zamislivim okolnostima, čime potvrđuje da postupa s pristupom temeljenim na zaslugama i poštivanju kopenhagenskih kriterija. To priznanje ponovila je i predsjednica Ursula von der Leyen koja je, pohvalivši predanost Ukrajine reformama, jasno dala do znanja da je sada red na Europskoj uniji da postigne dobre rezultate u tom pogledu. Međutim, ovaj apel nije se pretvorio u konkretno rješenje za zastoj uzrokovan mađarskim vetom.
MAĐARSKI VETO IZMEĐU POLITIČKIH MOTIVA I NACIONALNE DINAMIKE
Mađarsko odbijanje otvaranja pregovora s Kijevom premijer Viktor Orbán opravdava pozivanjem na neobvezujuće nacionalne konzultacije, na kojima se 95% sudionika izjasnilo protiv pristupanja Ukrajine. Odaziv je bio znatno niži nego na parlamentarnim izborima 2022., ali Orbán je ipak zatražio snažan mandat od svojih građana da blokira proces pristupanja Ukrajine Uniji. Jedna od glavnih kritika Budimpešte odnosi se na navodno kršenje prava mađarske manjine u Ukrajini, posebno u Zakarpatskoj regiji. Unatoč naporima Kijeva da odobri akcijski plan usmjeren na jačanje zaštite manjina, bilateralni razgovori između dviju zemalja propali su nakon što je Ukrajina optužila Mađarsku za špijunske aktivnosti. Ovaj razdor produbio je međusobno nepovjerenje i pružio Orbánu očiti razlog da stavi veto na pristupanje Ukrajine Uniji.
EUROPSKE REAKCIJE I UKRAJINSKA FRUSTRACIJA
Mađarski stav mlako su dočekali i europski dužnosnici i ukrajinsko vodstvo. Na posljednjem europskom summitu, predsjednik Volodimir Zelenski uputio je strastveni apel za jasnu političku poruku, naglašavajući da bi daljnja odgađanja mogla potkopati globalno povjerenje u predanost Europi. Zelenski je rekao da bi otvaranje pregovora već bila politička odluka koja definira buduću integraciju Ukrajine s Europom. Unatoč formalnoj podršci mnogih europskih kancelara, mađarski veto ostaje nepremostiva prepreka, budući da svaka odluka o proširenju zahtijeva jednoglasnost 27 država članica.
HIPOTEZA RAZDVAJANJA: RIZICI I PRILIKE
Suočeni s upornim zastojem, diplomati u Bruxellesu razmatraju razdvajanje pristupnih puteva Ukrajine i Moldavije, unatoč tome što su dvije zemlje istovremeno podnijele zahtjev i istovremeno proglašene kandidatkinjama. Orbán nije iznio nikakve prigovore protiv Moldavije, što joj omogućuje jednostrano napredovanje. Međutim, ova opcija predstavlja značajne rizike: mogla bi poslati poruku ukrajinskom narodu da EU ne ispunjava svoja obećanja, potkopavajući percepciju europskog kredibiliteta u kritičnom trenutku. Komisija je izjavila da ne namjerava pozivati na razdvajanje, ali je konačnu odluku prepustila državama članicama, zadržavajući cilj podrške objema zemljama u procesu pripreme za pristupanje.
IZMEĐU ZASLUGA I POLITIKE, BUDUĆNOST UKRAJINE JE U VAGI
Ukrajinski slučaj je, stoga, pravi test za Europsku uniju. S jedne strane, on ističe predanost Kijeva reformama i njegovu odlučnost da se integrira u europski projekt; s druge strane, on ističe strukturna ograničenja EU-a koja zahtijeva jednoglasnost za najstrateškije odluke, čime se izlaže riziku od paralize. Pitanje pristupanja Ukrajine mnogo je više od tehničkog postupka: to je test koherentnosti, solidarnosti i političke volje. Njegovo rješavanje definirat će ne samo europsku sudbinu Ukrajine, već i sposobnost Unije da govori jednim glasom u sve složenijem i konfliktnijem geopolitičkom kontekstu.