Zašto je Europski parlament važan?

Očekuje se da će više od 370 milijuna Europljana iz 27 zemalja EU glasovati od 6. do 9. lipnja kako bi izabrali svoje predstavnike u novom Europskom parlamentu. Poznato je da je Europski parlament jedna od tri glavne institucije Europske unije, uz Vijeće i Europsku komisiju. Zajedno s vladama država članica, Europski parlament odlučuje o ključnim politikama EU-a i proračunu EU-a. U sljedećem mandatu 2024.-2029. europsko zakonodavno tijelo imat će 720 zastupnika, 15 više nego u sadašnjem zakonodavnom tijelu. Osim uzvišenog zadatka predstavljanja, položaj zastupnika u Europskom parlamentu također dolazi s nizom značajnih financijskih pogodnosti. Kad se pogleda imovinska izvješća rumunjskih zastupnika u Europskom parlamentu, svaki od 33 rumunjska zastupnika primio je u jednoj godini oko 150.000 do 160.000 eura, novca koji predstavlja naknade i dnevnice. Dana 29. veljače 2024. godine u birački popis Rumunjske bilo je registrirano 18.940.834 birača, oko 700.000 više od broja birača na stalnim popisima 2019. godine, na posljednjim europskim izborima. Od ukupno 18,9 milijuna Rumunja, oko 950.000 živi i radi u inozemstvu, prema podacima koje je nedavno objavilo rumunjsko Stalno izborno tijelo.

Europski parlament jedna je od glavnih institucija Unije, odgovorna za zakone koji uređuju zajedničke europske politike i tržište Europske unije. U sljedećem mandatu, ključne politike koje su čelnici EU-a identificirali kao prioritete su prijelaz na nultu emisiju stakleničkih plinova do 2050., industrijska politika za održavanje konkurentnosti EU-a s Kinom i SAD-om, stvaranje energetske unije – što dovodi do nižih cijena energije i stabilna opskrba – i unija tržišta kapitala – pomaže u mobilizaciji privatnog novca i jača obrambene sposobnosti EU-a.

Rumunjska je dobila tri puta više novca nego što je dala u proračun EU

Zajedno s vladama zemalja članica, Europski parlament će odlučiti o budućem proračunu bloka Europske unije za 2028.-2034. Dok za trenutni ciklus financiranja ovaj proračun iznosi 1,1 milijardu eura, on će se gotovo sigurno povećati u sljedećem razdoblju, s obzirom na proširenje na istok – uz uključivanje Ukrajine i Republike Moldavije, kao i zemalja Zapadnog Balkana. Za neke zemlje EU-a, uključujući Rumunjsku, neto financijska bilanca između doprinosa proračunu EU-a i izdvajanja iz njega je pozitivna. Prema službenim podacima koje je objavilo rumunjsko ministarstvo financija, Rumunjska je u 14 godina od pristupanja sudjelovala s 30 milijardi eura, a iznos koji se “vratio” bio je 95 milijardi eura.

Ne smije se zanemariti ni uloga Europskog parlamenta u imenovanju članova Komisije. Iako nije formaliziran u ugovoru o EU, sastav budućeg zakonodavnog tijela također će utjecati na sastav Komisije, jer je uobičajeno da šef Komisije dolazi iz političke skupine koja na izborima osvoji najviše mjesta u novom parlamentu. . S 33 mjesta u Europskom parlamentu, Rumunjska je šesta po broju zastupnika u Europskom parlamentu. Najviše mjesta koje država članica ima je 96 (Njemačka), a najmanje 6 (Cipar, Luksemburg i Malta).

Povećava se broj zastupnika u Europskom parlamentu

Europski zakon dopušta najviše 750 zastupnika u Europskom parlamentu plus predsjednik, ali se o ukupnom broju mjesta i broju mjesta dodijeljenih svakoj zemlji odlučuje prije svakih europskih izbora. U rujnu 2023. Europski parlament odobrio je odluku Vijeća o povećanju broja mjesta sa 705 na 720 za razdoblje 2024.-2029. Raspodjela mjesta temelji se na veličini stanovništva država članica i potrebi da se osigura minimalna razina zastupljenosti za male zemlje, na temelju načela “degresivne proporcionalnosti” sadržanog u Ugovoru o Europskoj uniji. To navodi da dok manje zemlje imaju manje zastupnika u Europskom parlamentu od većih zemalja, potonje predstavljaju više glasača. Dodatnih 15 zastupnika bit će raspoređeno u 12 zemalja u sljedećem mandatu: Francuskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj po dva te Poljskoj, Belgiji, Austriji, Danskoj, Finskoj, Slovačkoj, Irskoj, Sloveniji i Latviji po jedan. Njih 720 europarlamentaraca bit će izdašno plaćeni za svoje poslove i za obavljanje zastupničkih dužnosti, a imat će i niz financijskih beneficija, uključujući mirovinu.

Koliko zarađuje europarlamentarac i koje su pogodnosti?

Svi zastupnici u Europskom parlamentu primaju istu plaću, koja iznosi 38,5% osnovne plaće suca Suda Europske unije, kako je propisano njihovim Statutom. Ta je plaća 1. srpnja 2023. iznosila 10.075,18 € bruto i 7.853,89 € neto, nakon odbitka EU poreza, ali može varirati ovisno o poreznom sustavu u svakoj državi članici. Zastupnici u Europskom parlamentu također primaju naknade. Naknada općih troškova iznosi oko 5000 eura mjesečno, iz koje europarlamentarci mogu pokriti troškove najma i opremanja prostora koji se koristi za rad (informatička oprema, telefonske pretplate itd.) za parlamentarne urede, kako u zemlji tako iu inozemstvu. Također primaju dnevnicu ili dnevnicu od 350 eura po danu, što pokriva troškove smještaja i prehrane za svaki dan službenog posla u Europskom parlamentu. Istodobno, europarlamentarcima se temeljem faktura nadoknađuju putni troškovi na razne službene sastanke. Gornje granice su postavljene na razini poslovne klase za zrakoplovne karte i prvu klasu za vlak, te 0,58 €/km za putovanje automobilom do 1000 kilometara. Europski zastupnici koji bez odgovarajućeg opravdanja prisustvuju manje od polovice plenarnih sjednica u godini dana dobivaju samo polovicu naknade, a dnevnica se prepolovljuje ako ne prisustvuju barem polovici poimeničnih glasovanja na plenarnoj sjednici. Dnevnice su prepolovljene i za sjedenje izvan EU. Osim ovih iznosa, europarlamentarcima se također dodjeljuje novac za plaćanje osoblja u njihovim uredima, uz mjesečnu naknadu za tu svrhu. U srpnju 2023. to je iznosilo oko 29.000 eura. No, po statutu im je zabranjeno na ta radna mjesta zapošljavati rođake. Još jedna pogodnost je nadoknada dvije trećine medicinskih troškova.

Prema Statutu, zastupnici u Europskom parlamentu također primaju prijelaznu naknadu na kraju svog mandata, a kada napune 63 godine, posebnu mirovinu, koja iznosi 3,5% plaće za svaku punu godinu mandata i jednu dvanaestinu plaće za svaki dodatni puni mjesec, ali ne smije premašiti 70% ukupnog iznosa. Prema njihovim imovinskim izjavama, rumunjski zastupnici u Europskom parlamentu prijavili su oko 150.000-160.000 eura plaće i naknada svake godine tijekom svog prošlog mandata.

Sljedeći parlamentarni mandat bit će deseti u Europskom parlamentu. Od 1979. godine, kada su Europljani prvi put izravno birali svoje predstavnike u zakonodavno tijelo EU-a, odaziv birača stalno je opadao sve do 2014. godine, kada je dosegao najnižu razinu svih vremena od 42%. U usporedbi s ovim, na posljednjim europskim izborima 2019. zabilježen je značajan porast izlaznosti na 50,6%. A nedavne ankete pokazuju daljnji porast odaziva ove godine. I u Rumunjskoj, gdje će se europski izbori održati u isto vrijeme kad i oni za izbor predstavnika u lokalnim i županijskim upravama, ankete pokazuju da je izlaznost veća od 50 posto. Postoje, međutim, zemlje u Europskoj uniji u kojima je glasovanje obavezno: Belgija, Bugarska, Grčka i Luksemburg.