Subscribe
Izvješće “Indeks međunarodnih trgovinskih barijera 2025.” (TBI 2025) Zaklade Tholos pruža detaljnu sliku trgovinskih barijera u 122 zemlje. Ovih 122 analiziranih zemalja čini nevjerojatnih 97% svjetskog BDP-a i 80% svjetske populacije. Indeks, koji su razvili međunarodni stručnjaci za ekonomsku i trgovinsku politiku, analizira izravne i neizravne trgovinske barijere, dijeleći ih u četiri glavna stupa: carine, necarinske barijere (NTB), ograničenja usluga i olakšavanje trgovine. BIT 2025, objavljen početkom svibnja, predstavlja značajno proširenje u odnosu na prethodno izdanje iz 2023. BIT odražava sve veću složenost i dinamiku međunarodnih trgovinskih politika, digitalne transformacije i rastući protekcionizam u kontekstu današnjih geopolitičkih napetosti.
4 stupa TBI indeksa jednostavnim jezikom
Prvi stup BIT indeksa su carine. Carine ostaju najvidljivija tradicionalna trgovinska prepreka. U prosjeku, globalna stopa MFN-a (najpovlaštenije nacije) iznosi 7,6%, što je porast od 8,7% u usporedbi s izdanjem TBI 2023. Ističe se liberalnom carinskom politikom, pri čemu zemlje poput Hong Konga i Singapura primjenjuju nulte carine, dok Indija i Egipat nameću najviše carine. Izrael se popeo na ljestvici zahvaljujući nižim carinama i povećanju udjela bescarinskih carinskih linija. Nasuprot tome, SAD je u opasnosti od pada na ljestvici zbog nove carinske kampanje koju je pokrenuo predsjednik Donald Trump, a koja bi mogla dovesti do ukidanja svih bescarinskih carinskih linija.
Drugi stup BIT indeksa su necarinske barijere (NTB). NTB uključuju propise poput uvoznih/izvoznih kvota, sanitarnih i fitosanitarnih (SPS) mjera, izvoznih subvencija, antidampinških politika i posebnih tarifa. Iako su necarinske barijere manje vidljive od tarifa, te mjere mogu imati velik ekonomski utjecaj. Iznenađujuće, razvijene zemlje poput SAD-a, Njemačke ili Francuske najveći su korisnici necarinskih barijera. Na primjer, SAD prednjači u pogledu bilateralnih barijera (antidampinške carine i protumjere). Istodobno, zemlje s niskim prihodima rijetko koriste takve mjere zbog nedostatka administrativnih kapaciteta.
Ograničenja usluga, treći stup BIT-a, je rastući dio međunarodne trgovine. BIT 2025 razmatra ograničenja u ključnim područjima kao što su telekomunikacije, financijske, profesionalne, građevinske i zabavne usluge. Razvijene zemlje poput SAD-a i Kanade relativno su otvorene, dok su Indonezija, Vijetnam, Kina, Ruska Federacija i Indija među najrestriktivnijima, zbog lokalnih politika sadržaja i ozbiljnih ograničenja u telekomunikacijskom i financijskom sektoru.
Olakšavanje trgovine, četvrti stup, odražava ekonomske temelje “iza granica” koji omogućuju funkcioniranje trgovine: imovinska prava, logističku učinkovitost, sporazume o slobodnoj trgovini (FTA) i ograničenja digitalne trgovine. Singapur ostaje svjetski lider u olakšavanju trgovine, a slijede ga Finska, Njemačka i Austrija. Međutim, povećanje digitalnih trgovinskih ograničenja (DTR), posebno u EU i Kini, negativno utječe na ukupnu ocjenu olakšavanja trgovine.
Digitalna trgovina, nova granica protekcionizma. Analiza po regijama i dohodovnim skupinama
Središnji dio izvješća TBI 2025 je eksplozija digitalnih barijera. Europska unija, putem zakona poput Zakona o digitalnim uslugama i Zakona o digitalnim tržištima, nameće ograničenja protoka podataka, zahtjeva za lokalnim sadržajem, sigurnosnih propisa i digitalnih poreza. Ta ograničenja koja nameće EU, prema riječima stručnjaka, utječu na konkurenciju i inovacije. Kina dominira kada je riječ o “lokalizaciji podataka” i “sigurnosnim barijerama”, dok SAD izbjegava stroge savezne propise, ali nameće ograničenja na državnoj razini u gig ekonomiji (Uber, Airbnb itd.). Zemlje poput Singapura i Novog Zelanda ostaju najotvorenije u digitalnoj trgovini.
Sjeverna Amerika ostaje daleko najslobodnija trgovinska regija zahvaljujući Kanadi i SAD-u. Zapadnoeuropske države slijede odmah iza sjevernoameričkog kontinenta, iako ga vuku netarifne barijere i digitalna ograničenja. Istočna Azija i Pacifik imaju ekstreme od Hong Konga (pozicija 1) i Singapura (pozicija 2) do Indonezije (pozicija 122). Podsaharska Afrika napredovala je zahvaljujući zemljama poput Mauricijusa, dok je Južna Azija najrestriktivnija, a dominiraju je Indija i Pakistan. Zemlje s visokim dohotkom općenito su slobodnije, ali uvelike koriste netarifne barijere i digitalna ograničenja, dok zemlje s niskim i srednjim dohotkom nameću visoke carine i imaju loše logističke performanse.
Relevantne studije slučaja
Argentinska politika supstitucije uvoza dovela je do visokih carina, ali je ograničila konkurentnost i povećala inflaciju. Sporazum Mercosura i EU-a otvara perspektive, ali zahtijeva usklađivanje standarda intelektualnog vlasništva. EU vs. Mercosur i Indonezija: Propisi EU-a o politikama zaštite okoliša i zakonima o digitalnoj industriji značajno utječu na pristup tržištu za južnoameričke i azijske partnere. Spor oko palminog ulja s Indonezijom naglašava tu dinamiku. Nakon Brexita, britansko digitalno regulatorno tijelo CMA (tijelo za tržišno natjecanje) dobilo je nove ovlasti. Stoga su digitalnim divovima, posebno američkim, nametnuta ograničenja, što riskira obeshrabrivanje domaćih inovacija. U Aziji su, primjerice, zahtjevi za lokalnim sadržajem koje je nametnula Indonezija doveli do zabrane iPhonea 16, što je postavilo pitanja o učinkovitosti tih politika u poticanju lokalne industrije.
Dinamika trgovinskih barijera u izvješću TBI 2025
Kako bi se bolje razumjela dinamika trgovinskih barijera, izvješće TBI 2025. uključilo je niz grafikona i dijagrama kako bi se svima pružila vizualna slika trendova, regionalnih razlika i razvoja tijekom vremena. Slika koja prikazuje globalni rang BIT 2025 pokazuje poredak 122 analizirane zemlje prema ukupnom BIT rezultatu. Zemlje s najmanje trgovinskih barijera su Hong Kong (1), Singapur (2), Izrael (3), a slijede Kanada, Japan i Novi Zeland. Na dnu su Indonezija (122), Rusija (121), Indija (120) i Venezuela (119). Zemlje s otvorenim, izvozno i uslužno orijentiranim gospodarstvima poput Singapura i Hong Konga obično imaju niske TBI rezultate, dok su velika, protekcionistički orijentirana gospodarstva poput Indije i Ruske Federacije na suprotnom polu.
Promatrajući evoluciju TBI ocjene između 2023. i 2025. godine, možemo vidjeti prosječno povećanje trgovinskih barijera globalno od 7% između 2023. (3,95) i 2025. (4,22). Najveći porast zabilježen je u stupu Olakšavanja, a slijede NTB-ovi i Usluge. Iako su carine ostale relativno stabilne, neizravna ograničenja, koja je teže otkriti i teže ih je riješiti, značajno su se povećala. To sugerira sofisticiranost protekcionizma, koji prelazi s tradicionalnih instrumenata (carina) na suptilnija sredstva (digitalni propisi, logističke barijere).
Ako pogledamo promjene u stupovima Carina i Olakšica, možemo primijetiti značajnu promjenu u zemljama s najpovoljnijim carinskim politikama. Prvo mjesto, zbog malog broja carinskih linija i visokog udjela linija bez carine, zauzima Mauricijus. U stupu Olakšica, Singapur ostaje vodeći, ali Danska i Japan se mogu vidjeti kako se penju na ljestvici zbog poboljšanih imovinskih prava i logistike. Stoga, zemlje s dobrom infrastrukturom i poštovanjem intelektualnog vlasništva uspijevaju stvoriti učinkovito trgovinsko okruženje čak i ako nemaju najniže carine.
Ako usporedimo TBI indeks prema geografskim regijama i dohodovnim skupinama, koristeći prosječne TBI rezultate kao referentnu vrijednost, možemo vidjeti da Sjeverna Amerika i Zapadna Europa imaju najniže rezultate, dok Južna Azija i podsaharska Afrika imaju najviše razine trgovinskih barijera. Stoga možemo zaključiti da u regijama s niskim prihodima dominiraju carine i ograničene usluge. Nasuprot tome, razvijene regije više koriste netarifne barijere i sofisticirane digitalne barijere.
Što se tiče promjena između 2023. i 2025. Subsaharska Afrika jedina je regija koja pokazuje značajno poboljšanje u olakšavanju s padom ocjene od 0,2, dok su zapadna Europa te istočna Azija i Pacifik značajno porasle barijere, uglavnom zbog digitalnih ograničenja. Što se tiče carina, Južna Azija zabilježila je najveći porast, što odražava protekcionističke politike Indije i Bangladeša. Zemlje s najviše oslobođenih carina su Mauricijus, Hong Kong, Izrael i Norveška, sve s vrlo niskim MFN stopama i velikim udjelom carinskih linija bez carina. Ove zemlje pokazuju da se otvorena trgovinska politika može provoditi bez obzira na veličinu gospodarstva, sve dok to dopušta infrastruktura i politička stabilnost. Razvijene zemlje (s visokim prihodima) imaju prosječnu ocjenu od samo 2,96 u uslugama, dok zemlje s niskim prihodima imaju preko 6 bodova. Najpogođeniji sektori su građevinarstvo, telekomunikacije i profesionalne usluge. Zbog toga vlade u siromašnim zemljama ograničavaju pristup stranim uslugama kako bi zaštitile lokalne industrije, ali to smanjuje kvalitetu i konkurentnost usluga.
Pet najrestriktivnijih zemalja u uslugama su Indonezija, Vijetnam, Kina, Rusija i Tajland. Ove zemlje nameću zahtjeve za lokalizaciju, licenciranje i sadržaj, posebno u digitalnom sektoru. Europske zemlje (npr. Poljska, Slovačka, Njemačka) i SAD veliki su korisnici netarifnih prepreka, posebno antidampinških i karantinskih mjera. Grafikon pokazuje da razvijene zemlje preferiraju netarifne prepreke, dok se siromašnije zemlje oslanjaju na carine. Netarifne prepreke su sofisticirani alati koje napredna gospodarstva koriste za nametanje ograničenja bez očitog kršenja međunarodnih trgovinskih sporazuma.
Porast digitalnih barijera značajan je u zemljama s visokim dohotkom, posebno u zemljama Zapadne Europske unije. Ograničenja uključuju digitalne poreze, ograničenja protoka podataka, propise o gig ekonomiji i zahtjeve za lokalizaciju. Ove se barijere promiču pod krinkom zaštite potrošača i nacionalne sigurnosti, ali mogu ozbiljno ometati inovacije i slobodnu razmjenu informacija između tvrtki. Njemačka, UK, Kina, Indija, SAD, Singapur i Novi Zeland. Njemačka i UK nameću najveća ograničenja na protok podataka i moderiranje sadržaja. Kina dominira u lokalizaciji i sigurnosti, dok SAD ima najviše ograničenja na gig ekonomiju.
Treba napomenuti da samo 0,15% svjetske populacije živi u zemljama s TBI ocjenom ispod 3,0, ali one generiraju 20% svjetskog BDP-a. Nasuprot tome, preko 22% svjetske populacije živi u zemljama s ocjenama između 5,5-6,0 (Indija, Ruska Federacija), ali generiraju samo 7,5% globalnog BDP-a. Visoke trgovinske barijere povezane su s niskom ekonomskom produktivnošću. Slobodnije zemlje nesrazmjerno više doprinose globalnom gospodarstvu.
Korelacije između trgovine i ekonomske slobode
Rezultati TBI-a pozitivno su korelirani s indeksom ekonomske slobode, indeksom prosperiteta i indeksom spremnosti za umjetnu inteligenciju. Ako bismo iz podataka prikazanih u izvješću o indeksu međunarodnih trgovinskih barijera za 2025. godinu izvukli zaključak, mogli bismo reći da postoji snažna veza između slobodne trgovine i pojmova prosperitet, inovacija i individualna sloboda. Ove korelacije podupiru ideju da smanjenje trgovinskih barijera znači više slobode, prosperiteta i inovacija. Indeks međunarodnih trgovinskih barijera za 2025. godinu globalni je odraz utjecaja ekonomskih politika na slobodno kretanje robe, usluga i ideja. Izvješće pokazuje da protekcionizam, iako popularan u nekim zemljama, smanjuje ekonomsku učinkovitost i ograničava pristup ljudi prilikama. Otvorenost trgovine, zajedno s olakšavanjem logistike i smanjenjem digitalnih barijera, čini se optimalnim smjerom za održivi gospodarski rast. Iako trgovinska ograničenja mogu privremeno zaštititi lokalne industrije, dugoročno ograničavaju gospodarski rast, smanjuju konkurentnost i negativno utječu na krajnje potrošače.
Indeks BIT 2025 pruža vrijednu platformu kreatorima politika, investitorima, akademicima i građanima kako bi razumjeli dubok utjecaj trgovinskih barijera, ne samo na ekonomske tokove, već i na mogućnosti ljudi i temeljne slobode.
Fotografija: PickPik.com