Subscribe
Bruxelles brani svoja sigurnosna načela i obveze u pogledu ljudskih prava usred Teheranove odmazde
Europska unija suočava se s novom i značajnom diplomatskom eskalacijom nakon što je Iran formalno označio zračne i pomorske snage EU-a terorističkim organizacijama. Taj potez, koji je Teheran najavio kao odgovor na nedavnu odluku Europskog vijeća da iransku Revolucionarnu gardu uvrsti na popis terorističkih entiteta, označava naglo pogoršanje već zategnutih odnosa. No, za Bruxelles, ova epizoda naglašava važnost koherentnosti, jedinstva i pridržavanja međunarodnog prava.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova opisalo je EU-ovo označavanje Revolucionarne garde kao “nezakonito i neopravdano”, tvrdeći da to krši temeljna načela Povelje UN-a. Teheran se pozvao na iranski zakon iz 2019. kojim se predviđaju recipročne mjere protiv zemalja koje podržavaju slične odluke SAD-a. Ranije ovog mjeseca, iranski parlament već je “europske vojske” označio terorističkim organizacijama, signalizirajući koordinirani politički odgovor.
Međutim, za EU odluka o stavljanju Korpusa islamske revolucionarne garde na crnu listu nije bila simbolična odmazda, već pažljivo promišljena mjera utemeljena na sigurnosnim problemima i pravnoj procjeni. Uvrštavanje na crnu listu uslijedilo je nakon rasprava unutar Vijeća za vanjske poslove i odražava rastuću europsku zabrinutost zbog iranskih regionalnih destabilizirajućih aktivnosti, vojne podrške naoružanim skupinama i unutarnje represije.
Stav Bruxellesa u skladu je s njegovom širom sigurnosnom doktrinom: kada su subjekti povezani s državom uključeni u aktivnosti za koje se smatra da ugrožavaju međunarodnu stabilnost ili europske interese, Unija ima i ovlast i odgovornost reagirati. Određivanje je usklađeno s okvirima EU za borbu protiv terorizma i odražava slične odluke koje su donijeli međunarodni partneri.
Istodobno, EU ostaje predan diplomatskom angažmanu. Čak i dok napetosti rastu, kanali dijaloga su otvoreni. Nedavni telefonski razgovor između glavnog ravnatelja Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafaela Grossija i iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija istaknuo je važnost konstruktivne interakcije u tekućim raspravama o teheranskom nuklearnom programu i širim regionalnim događajima. EU i dalje podržava mandat IAEA-e za verifikaciju i inzistira na tome da nuklearna diplomacija ostaje jedini održiv put prema dugoročnoj stabilnosti.
Eskalacija dolazi usred obnovljenih domaćih nemira u Iranu. Drugi dan zaredom, sveučilišni studenti diljem Teherana i drugih gradova, uključujući Mašhad, organizirali su prosvjede i sjedeće demonstracije protiv vlade. Prosvjednici su obilježili 40. dan od nasilnih događaja u siječnju, tijekom kojih su tisuće ljudi navodno izgubile živote, uključujući studente. Videozapisi koji kruže društvenim mrežama i svjedočanstva aktivista tvrde da su pripadnici milicije Basij – pomoćne snage povezane s Revolucionarnom gardom – ulazili u kampuse, zatvarali vrata i prisilno rastjerali prosvjednike. Navodno su uhićeni deseci studenata.
Povici poput “Dolje s Hamneijem” i osude koje izjednačavaju Revolucionarnu gardu i Basij s ekstremističkim organizacijama odražavaju duboko frustriranje među dijelovima iranske mladeži. Prosvjednici su također zahtijevali puštanje pritvorenika i poništenje smrtnih kazni izrečenih nakon siječanjskih nemira.
Iz europske perspektive, ovi unutarnji događaji pojačavaju zabrinutost zbog ljudskih prava i vladavine prava u Iranu. EU je više puta naglasio da su mirni prosvjedi i akademska sloboda temeljna prava prema međunarodnom pravu. Pristup vanjskoj politici Bruxellesa integrira i sigurnosne aspekte i obranu ljudskih prava, a situaciju na iranskim sveučilištima promatra kao dio šireg obrasca koji zahtijeva međunarodnu pozornost.
Teheran je sa svoje strane optužio zapadne vlade, posebno Sjedinjene Države, da podržavaju izraelski “ekspanzionizam”. Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei osudio je izjave američkog veleposlanika Mikea Huckabeeja koji sugerira biblijske pretenzije na teritorij na Bliskom istoku, predstavljajući ih kao dokaz američke suučesništva u regionalnom sukobu. Iako su te izjave prvenstveno usmjerene na Washington, one dodatno kompliciraju geopolitičko okruženje u kojem EU mora djelovati.
Izazov za Europu leži u balansiranju čvrstoće i suzdržanosti. Unija ne traži sukob niti ima koristi od retoričke eskalacije. Međutim, ne može ignorirati akcije koje potkopavaju regionalnu stabilnost ili prijete europskom osoblju i imovini. Označavanje snaga EU-a kao terorističkih subjekata nosi simboličku težinu, ali ne mijenja pravni ili operativni status europskih misija, koje funkcioniraju u skladu s međunarodnim mandatima i kolektivnim sigurnosnim aranžmanima.
Ključno je da se odgovor EU-a vodi multilateralizmom. Odluke poput označavanja Revolucionarne garde terorističkom organizacijom ugrađene su u pravne okvire o kojima su se dogovorile države članice i u skladu su s međunarodnim obvezama. To je u suprotnosti s jednostranim mjerama koje često karakteriziraju globalna suparništva sila.
Jedinstvo među 27 država članica ostaje ključno. U trenucima vanjskog pritiska, kohezija jača kredibilitet EU-a. Zajedničkim djelovanjem europske vlade signaliziraju da pokušaji zastrašivanja ili podjele neće uspjeti.
U konačnici, ova epizoda naglašava širu istinu o globalnoj ulozi EU. Kao politička i ekonomska unija, Europa kombinira normativne obveze sa strateškim interesima. Teži dijalogu, ali inzistira na odgovornosti; promiče diplomaciju, ali priprema obrambene instrumente kada je to potrebno.
Iranska odluka možda će zaoštriti retoriku, ali i pojašnjava stavove. Poruka EU je odmjerena, ali odlučna: sigurnosne brige rješavat će se zakonitim mehanizmima, kršenja ljudskih prava neće se zanemariti, a diplomacija ostaje otvorena – ali ne na štetu principa.
“…Tale retorica ideologica estremista non farà che incoraggiare ulteriormente il regime occupante a perseverare nei suoi crimini atroci e nelle misure legali contro i palestinesi, nonché nella sua continua aggressione contro le nazioni della regione”, ha aggiunto.
Repubblicano Graham: ‘Persone vicine a Trump gli dicono di non attaccare l’Iran
Diverse persone vicine” a Donald Trump “gli stanno consigliando di non bombardare l’Iran”: è quanto riferito in conversazione con Axios dal republique senatore Lindsey Graham, considerato un alleato del the Presidente Usa. Axios aggiunge che Graham has invitato Trump “a ignorare” tali consigli. “Capisco le preoccupazioni riguardo a grandi operazioni militari in Medio Oriente, dati i precedenti”, ha osservato il senatore nelle dichiarazioni al media digitale. “Tuttavia, le voci che consigliano di non farsi coinvolgere direttamente sembrano ignorare le conseguenze di lasciare che il male agisca senza controllo”, ha aggiunto. Questa settimana, Graham ha visitato il Medio Oriente, discutendo del iranski dosje s vođom Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije.
Alessandro Fiorentino