Subscribe
Sastanak Zajedništvo i oslobođenje 2025. ponudio je privilegiranu arenu za razmjenu različitih vizija budućnosti Europe. Govori Maria Draghija i Giorgie Meloni pokazali su konvergenciju u priznavanju ključne uloge Europske unije, ali značajne razlike u predloženim rješenjima i temeljnim političkim perspektivama. Među brojnim govorima koji su obilježili ovo izdanje, dva su privukla posebnu pozornost: onaj Maria Draghija, bivšeg predsjednika Europske središnje banke i bivšeg talijanskog premijera, te onaj Giorgie Meloni, sadašnje premijerke. Oboje su se bavili budućnošću Europske unije, identificirajući njezinu geopolitičku marginalnost kao središnje pitanje kojim se treba pozabaviti. Međutim, predložena rješenja i usvojeni politički vokabular bili su na različitim razinama, odražavajući njihova institucionalna iskustva i vizije.
MARIO DRAGHI: OD EUROPSKE ILUZIJE DO ZAJEDNIČKOG PRAGMATIZMA
Govor Maria Draghija bio je značajan po kritičkom tonu u vezi s vanjskom i trgovinskom politikom Europske unije. Prema riječima bivšeg premijera, Europa se zavarala vjerujući da se njezino gospodarstvo može automatski pretvoriti u geopolitičku moć. To uvjerenje, naglasio je Draghi, pokazalo se neutemeljenim, što pokazuju teškoće EU-a u afirmaciji u trgovinskim odnosima sa Sjedinjenim Državama i nedostatak aktivne uloge u sukobima na Bliskom istoku. Draghi je optužio Uniju da postaje “promatrač”, nesposoban reagirati na ključne događaje. Ta pasivnost, tvrdio je, riskira da kontinent svede na marginalni položaj na međunarodnoj sceni, u vrijeme kada se geopolitičke ravnoteže redefiniraju usponom Kine i reorganizacijom transatlantskih odnosa. Srž prijedloga ima za cilj nadići retoriku integracije razmatranjem konkretnih instrumenata suradnje. U tom smislu, Draghi je pokrenuo ideju uvođenja oblika zajedničkog europskog duga, po uzoru na Next Generation EU, za financiranje velikih projekata koje pojedinačne države ne bi mogle održati.
GIORGIA MELONI: KONZERVATIVNI PRAGMATIZAM I SREDIŠNJOST ZAPADNOG IDENTITETA
Završne riječi sastanka održala je Giorgia Meloni, koja je ponovila neke od Draghijevih kritika Europske unije, prerađujući ih iz političke i identitetske perspektive. Meloni je potvrdila potrebu za “Europom pragmatizma”. Prema riječima premijerke, pravi izazov je izgraditi Europu sposobnu “činiti manje, a bolje”, podsjećajući na moto Unije – “Ujedinjeni u raznolikosti” – kao vodeće načelo. U tom smislu, iako je priznala geopolitičku irelevantnost EU, Meloni se protivila rješenjima koja podrazumijevaju veću fiskalnu ili financijsku integraciju, preferirajući umjesto toga selektivno smanjenje nadležnosti zajednice u korist nacionalnih. Premijerka je priznala da dijeli neke od Draghijevih kritika. Međutim, iako dijeljenje duga i učinkovitije zajedničke politike vidi kao put naprijed za Europu, Meloni predlaže konzervativnu viziju u kojoj države članice ostaju ključni igrači.
KONVERGENCIJE I RAZLIKE
Usporedba Draghijevih i Melonijevih govora otkriva i točke konvergencije i značajna razilaženja. Oba govornika dijelila su zapažanje o geopolitičkoj irelevantnosti Europske unije. Iz te perspektive, i Draghi i Meloni pozvali su na povratak pragmatizmu, odbacujući i slogane i apstraktnu retoriku koji tradicionalno prate raspravu o europskim integracijama. Nadalje, njihove su analize istaknule zajedničku svijest o izazovima koje predstavlja globalna konkurencija sa Sjedinjenim Državama i Kinom, koje se smatraju ključnim silama za buduću međunarodnu ravnotežu. Međutim, uz te konvergencije pojavljuju se jednako značajna razilaženja. Draghi tumači pragmatizam kao potrebu za jačanjem zajedničkih politika, dajući prioritet usvajanju zajedničkih financijskih instrumenata, poput zajedničkog duga, i provedbi dalekosežnih projekata koje bi bilo nemoguće provesti samo nacionalnim naporima. Meloni, s druge strane, povezuje pragmatizam sa smanjenjem i odabirom ovlasti pripisanih Uniji, u uvjerenju da samo bitnija Europa, koja poštuje nacionalne identitete, može biti učinkovita. U tom smislu, dok Draghi predlaže viziju Europe kao autonomnog političkog aktera, sposobnog nadići ulogu pasivnog promatrača, Meloni je prvenstveno zamišlja kao zajednicu suverenih država, ujedinjenih pripadnošću zapadnom svijetu, ali ne i vezanih za daljnju integraciju.
DVIJE VIZIJE BUDUĆNOSTI UNIJE
Govori Maria Draghija i Giorgie Meloni na sastanku u Riminiju predstavljaju dva različita pristupa istoj dijagnozi: Europa riskira irelevantnost. Draghi predlaže odgovor jačanjem zajedničkih instrumenata, fokusirajući se na zajednički dug i velike transnacionalne projekte. Meloni, iako dijeli kritike, umjesto toga zagovara pragmatizam koji daje prioritet nacionalnim državama, s posebnom pažnjom na pitanja identiteta i imigracije. Rasprava, daleko od toga da je samo tehnička, odražava dvije vizije budućnosti Unije: onu Europe kao kolektivnog političkog aktera i onu Europe kao zajednice suverenih nacija.