Subscribe
Europsko vijeće održano 27. lipnja 2025. u Bruxellesu predstavljalo je prekretnicu za definiranje političkih i diplomatskih strategija Europske unije. Nakon summita NATO-a u Haagu, čelnici 27 država članica raspravljali su o tri glavna dosjea: krizi na Bliskom istoku, podršci Ukrajini i gospodarskoj konkurentnosti, rješavanju unutarnjih razlika i međunarodnih pritisaka. Rasprave su istaknule ne samo pokušaj EU-a da preuzme aktivnu ulogu na globalnoj sceni, već i trajne političke podjela među državama članicama.
BLISKI ISTOK: ZAHTJEV ZA PRIMIREM VATRE
Jedan od glavnih rezultata summita bio je jedinstveni zahtjev za prekid vatre u Pojasu Gaze i oslobađanje talaca koje drži Hamas. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa naglasio je važnost diplomacije u regiji i ponovio potrebu za trajnim rješenjem za Gazu. Misije EU-a aktivne na palestinskim teritorijima produljene su do 30. lipnja 2026., s mogućnošću prilagodbe mandata prema promjenjivom kontekstu. Unatoč načelnom dogovoru, unutar Vijeća su se pojavili neki kritički glasovi. Posebno je irski premijer Micheál Martin osudio slabost europskih stavova prema Izraelu, optužujući EU da ne vrši dovoljan pritisak kako bi se okončao „masakr nevinih civila“. Usporedno s tim, čelnici su ponovno potvrdili svoju predanost sprječavanju Irana da nabavi nuklearno oružje, potvrđujući svoju podršku pregovaračkom rješenju iranskog nuklearnog pitanja.
DOSJE UKRAJINE: IZOLACIJA MAĐARSKE
Potpora Ukrajini postigla je konsenzus među 26 od 27 država članica, s jedinom iznimkom Mađarske. Mađarski premijer Viktor Orbán pozvao se na neobvezujuće istraživanje provedeno u njegovoj zemlji, prema kojem se 95% građana protivi ulasku Ukrajine u Uniju. Unatoč tome, Vijeće je usvojilo zaključke kojima se jača vojna i industrijska potpora Kijevu, ističući namjeru bliže integracije ukrajinske obrambene industrije s europskom. Sudjelovanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog putem videokonferencije dodatno je naglasilo stratešku težinu koju EU pridaje sukobu.
SANKCIJE I ENERGETSKA POLITIKA: ZABRINUTOST SLOVAČKE
Druga središnja tema bio je novi paket sankcija protiv Rusije, koji bi bio osamnaesti od početka invazije. Međutim, slovački predsjednik Robert Fico izrazio je rezerve prema prijedlogu Bruxellesa o prekidu uvoza ruskog plina od siječnja 2028. Fico je pozvao na odgodu glasovanja, ističući moguće ekonomske reperkusije te mjere. Slovački slučaj jasno ističe napetost između potrebe za učinkovitim sankcijama i zabrinutosti nekih država članica za energetsku sigurnost.
EUROPSKA OBRANA: PREMA KOORDINIRANOM PONOVNOM NAORUŽAVANJU
Nastavljajući rad započet na summitu NATO-a u Haagu, europski čelnici raspravljali su o jačanju zajedničke obrane. Komisija i visoka predstavnica za vanjsku politiku Kaja Kallas dobile su zadatak da do listopada predstave plan za postizanje cilja od 5% BDP-a namijenjenog vojnim i sigurnosnim izdacima do 2035. godine. Ova mjera označava kvalitativni skok u ambiciji EU-a da učvrsti svoju stratešku autonomiju u području obrane.
TRGOVINSKI ODNOSI: DIJALOG SA SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA I MERCOSUR-OM
Međunarodna trgovina bila je posljednja točka dnevnog reda Vijeća. Čelnici su raspravljali o tekućim pregovorima sa Sjedinjenim Državama kako bi se izbjeglo uvođenje carina na europski izvoz. Njemački kancelar Friedrich Merz ponovio je ključnu važnost transatlantskih odnosa, također pozivajući na ponovno pokretanje sporazuma s Mercosurom i sklapanje novih trgovinskih sporazuma. Gospodarske ambicije EU-a stoga su isprepletene s potrebom jačanja konkurentnosti u nestabilnom globalnom kontekstu.
EUROPA IZMEĐU JEDINSTVA I RAZLIKOVA
Ovo Europsko vijeće istaknulo je složenost europskog procesa donošenja odluka. Iako je EU izrazio zajedničke stavove o brojnim strateškim pitanjima, unutarnje razlike – posebno u pogledu Ukrajine, sankcija i energetske politike – i dalje predstavljaju izazov za učinkovitost i koheziju Unije. Summit je, ipak, ponovno potvrdio spremnost Europe da igra aktivnu i koherentnu ulogu na globalnoj sceni, tražeći ravnotežu između načela, nacionalnih interesa i političke solidarnosti.