Subscribe
Aktivirana je klauzula o povećanju vojnih izdataka
Bruxelles – Dvanaest zemalja Europske unije formalno je zatražilo od Europske komisije da aktivira nacionalnu zaštitnu klauzulu kako bi povećala obrambene izdatke, privremeno zaobilazeći ograničenja Pakta o stabilnosti. To su Belgija, Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Latvija, Poljska, Portugal, Slovačka i Slovenija. Mjera, sastavni dio plana „Spremnost 2030.“ (ranije poznatog kao „ReArm Europe“), predviđa mogućnost da države članice dobiju dodatni fiskalni prostor do 1,5% BDP-a godišnje za obrambena ulaganja, bez da to utječe na izračun strukturnog deficita. Cilj je jasan: ojačati vojne kapacitete Unije u svjetlu rastućih geopolitičkih napetosti, počevši od rata u Ukrajini.
Zahtjev za odstupanja morao je biti poslan do kraja travnja, ali Komisija je ostavila rok tolerancije od nekoliko dana. Izvršna vlast EU-a planira procijeniti primljene zahtjeve do proljeća 2025., kada će objaviti europski šestomjesečni paket. Formalno glasovanje Vijeća EU-a moglo bi se održati do srpnja, što bi omogućilo da se klauzule učinkovito aktiviraju već tijekom godine. Europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis pozdravio je zahtjeve: “EU poduzima odlučan korak naprijed kako bi povećao potrošnju na obranu i stratešku spremnost. Klauzula će pružiti značajan proračunski prostor za ulaganje u nacionalne obrambene sposobnosti i u europsku industriju sektora”. Međutim, odstupanje nije automatsko niti neograničeno: dodatna marža potrošnje bit će dopuštena samo za ulaganja u funkciju “Obrana”, kako je naznačeno u klasifikaciji Cofog (vladine funkcije), i može se primjenjivati maksimalno četiri godine. Među velikim zemljama osnivačicama EU-a, Italija, Francuska i Španjolska još nisu formalizirale zahtjev. Izvori iz Ministarstva gospodarstva i financija iz Rima kažu da će odluka biti donesena nakon summita NATO-a u lipnju. Španjolska će, preko ministra Carlosa Cuerpa, odlučiti „u nadolazećim mjesecima“. Pariz je oprezniji: ministar financija Eric Lombard izrazio je sumnju u održivost francuskog duga, implicirajući da se Francuska možda neće pridružiti.
Neke sjevernoeuropske zemlje snažnije se protive. Nizozemska je već isključila aktiviranje klauzule, dok Švedska navodno razmatra povećanje obrambenih izdataka čak i u deficitu, ali bez pribjegavanja poreznom izuzeću. Prema Komisiji, poticanje vojnih izdataka predstavlja izvanredan odgovor na iznimnu povijesnu fazu. „Ruski rat agresije protiv Ukrajine predstavlja izravnu prijetnju europskoj sigurnosti“, stoji u izjavi koju je objavio Bruxelles, „i stvara značajan pritisak na javne proračune država članica, koje moraju hitno ojačati svoje obrambene sposobnosti.“ Plan Spremnost 2030. uključuje, uz klauzulu, financiranje od 150 milijardi eura putem instrumenta SURE, osmišljenog za ubrzanje velikih narudžbi i podršku europskoj ratnoj industriji. Ukupni potencijal potrošnje koji se može osloboditi zahvaljujući novom regulatornom okviru bio bi blizu 650 milijardi eura u nadolazećim godinama.
Unatoč opsegu plana, stvarna mobilizacija resursa potrajat će neko vrijeme. Ulaganja u obranu uključuju složene i dugotrajne postupke, s višegodišnjim ugovorima i složenom nabavom. Prvi sigurni podaci o stvarnoj upotrebi resursa mogli bi stići tek 2026. godine, kada će države predstaviti izvješća o napretku svojih strukturnih fiskalnih planova. U međuvremenu, Bruxelles priprema sljedeći korak: 16. svibnja bit će objavljene proljetne ekonomske prognoze, koje bi već mogle uključivati preliminarnu procjenu obujma resursa koji se mogu aktivirati 2025. godine. U sve neizvjesnijem globalnom scenariju, EU stoga pokušava pronaći tešku ravnotežu između sigurnosnih potreba i proračunske discipline. Zaštitna klauzula, ako se njome dobro upravlja, mogla bi predstavljati prekretnicu prema autonomnijoj, koordiniranijoj i vjerodostojnijoj europskoj obrani.
Alessandro Fiorentino