Subscribe
S planom Spremnost 2030 i svemirskim programom EU, Bruxelles se usredotočuje na inovacije, sigurnost i konkurentnost kako bi učvrstio svoju ulogu u orbitalnoj domeni.
Svemir više nije samo granica znanstvenih istraživanja: postao je ključna strateška fronta za europsku obranu. S planom Spremnost 2030 i Svemirskim programom Europske unije, Bruxelles je pokrenuo sistemsku transformaciju koja kombinira tehnološke inovacije, sigurnost i industrijski suverenitet, u pokušaju jačanja svoje autonomije u sve nestabilnijem geopolitičkom kontekstu. Uredba (EU) 2021/696, koja uređuje Svemirski program 2021.-2027., predstavlja regulatornu osnovu ove ambiciozne strategije. S proračunom od 13,5 milijardi eura, program integrira ključne platforme poput Galilea, Copernicusa i GOVSATCOM-a, u sinergiji s Europskim obrambenim fondom (EDF) i planom Spremnost 2030., koji predviđa ulaganja do 800 milijardi eura u nadolazećim godinama.
Ključne tehnologije za sigurnost i obranu
U središtu ove tehnološke arhitekture je Galileo, europski globalni satelitski navigacijski sustav, neophodan i za civilne i za vojne operacije zahvaljujući svojoj visokoj preciznosti. Copernicus, s druge strane, nudi napredne kapacitete promatranja Zemlje za praćenje okoliša i upravljanje krizama. Također je fundamentalan GOVSATCOM, koji kroz projekt IRIS² (planiran između 2025. i 2027.) ima za cilj izgraditi multi-orbitalnu konstelaciju za sigurnu komunikaciju, jamčeći neovisnost i sigurnost europskim vladinim infrastrukturama. Ove programe nadopunjuju nacionalni sustavi i industrijska partnerstva. SICRAL sustav, na primjer, namijenjen osiguravanju sigurne vojne komunikacije, vidjet će dovršetak modula SICRAL-3 do 2026. Tvrtke poput Airbusa i MBDA već su uključene u razvoj naprednih platformi protuzračne obrane i satelitskih komunikacija, dok se u Italiji Leonardo i Telespazio ističu projektima dvojne namjene visoke strateške vrijednosti.
Nove tehnologije i tehnologije dvojne namjene
Tehnološki krajobraz se brzo razvija uvođenjem kvantnog računarstva i aditivne proizvodnje. Prva, s očekivanim europskim financiranjem od preko milijardu eura, obećava revoluciju u kriptografiji i upravljanju satelitskim mrežama. Potonja omogućuje proizvodnju laganih i vrlo otpornih komponenti, smanjujući vrijeme i troškove. Tehnologije dvojne namjene – odnosno primjenjive u civilnom i vojnom području – u središtu su europske strategije. Podaci programa Copernicus koriste se za nadzor granica, dok GOVSATCOM može služiti humanitarnim misijama ili vojnim operacijama. Fond CASSINI, s milijardom eura zaklade, već je mobilizirao 175 milijuna za privlačenje privatnog kapitala i podršku startupima u svemirskom sektoru.
Operativne prednosti i kritični problemi
Integracija ovih sustava omogućuje značajne operativne prednosti. Galileo podržava navigaciju NATO snaga, Copernicus nudi bitne podatke za vojno planiranje, a sustav COSMO-SkyMed, koji koristi talijanska mornarica, osigurava stalno praćenje Mediterana. Međutim, kritična pitanja ostaju: svemirske infrastrukture izložene su kibernetičkim rizicima i sudarima s orbitalnim otpadom. EU je pokrenuo program Svemirske situacijske svjesnosti (SSA), ali investicijski jaz i dalje postoji u usporedbi sa Sjedinjenim Državama, koje su 2023. potrošile 60 milijardi na istraživanje svemira u odnosu na europskih 23,4 milijarde.
Kibernetička sigurnost i regulacija
Kibernetička sigurnost sve je veći prioritet. NATO-ove vježbe pokazale su ranjivost satelita na kibernetičke napade. Kao odgovor na to, Uredba (EU) 2021/696 potiče otpornost putem napredne kriptografije i sigurnih mreža. Italija se posebno poziva da razvije specijalizirane vještine za obranu strateških sredstava poput COSMO-SkyMed-a i SICRAL-a. Regulatorni okvir se također širi. Novi Zakon o umjetnoj inteligenciji iz 2024. regulira korištenje umjetne inteligencije u svemirskim sustavima, dok Bijela knjiga o europskoj obrani otvara put stvaranju jedinstvenog obrambenog tržišta. Uredbe poput (EU) 2023/2411 o sigurnosti industrijskih lanaca opskrbe imaju za cilj smanjiti ovisnost o neeuropskim komponentama, dok Uredba (EU) 2021/821 nameće stroge kontrole izvoza osjetljivih tehnologija.
Scenarij za 2030. godinu
Gledajući u budućnost, cilj EU je jasan: autonomni pristup svemiru, neovisne satelitske mreže i tehnološko vodstvo. Projekti poput IRIS², jačanje europskih lansera i savezništva s NATO-om i Ujedinjenim narodima ukazuju na jasan smjer. Europa namjerava ne samo zaštititi svoje orbitalne interese, već i postati vjerodostojan globalni igrač u području koje je predodređeno da postane srce strateških natjecanja u 21. stoljeću.
Alessandro Fiorentino