Subscribe
Od pametnih politika do strateških ulaganja, talijanska tehnološka transformacija udvostručuje visokotehnološki izvoz i pozicionira zemlju kao vodećeg europskog igrača u digitalnom gospodarstvu.
Između 2010. i 2024. godine, talijanski udio visokotehnološkog izvoza kao postotak BDP-a gotovo se udvostručio, porastavši s 1,4% na 2,7%. Ovaj izvanredan porast, istaknut u najnovijem izvješću Centra za digitalnu ekonomiju (CED) pod nazivom „Visokotehnološko gospodarstvo: Novi globalni konkurentski ciklus“, označava tihu revoluciju unutar talijanskog industrijskog krajolika. Više od skupa brojki, predstavlja opipljiv rezultat promišljene vladine strategije koja je inovacije, usvajanje tehnologije i istraživanje stavila u središte ekonomske politike.
Izvješće CED-a smješta talijanski napredak unutar šire globalne promjene – pojave visokotehnološkog gospodarstva u kojem konkurentnost ne ovisi samo o proizvodnim kapacitetima, već i o tome koliko brzo nacije mogu apsorbirati i primijeniti napredne tehnologije poput generativne umjetne inteligencije, biotehnologije, kvantnih sustava, naprednih materijala i obnovljivih izvora energije. U ovoj novoj paradigmi, vlade igraju odlučujuću ulogu u izgradnji ekosustava u kojem inovacije mogu napredovati – povezujući poduzeća, akademsku zajednicu i javne institucije u jedinstveni sustav vođen znanjem.
Transformacija vođena politikama
Talijanski uspjeh u visokotehnološkom izvozu nije se dogodio slučajno. Tijekom proteklog desetljeća, uzastopne vlade provodile su koordiniraniju industrijsku politiku usmjerenu na premošćivanje tradicionalnih proizvodnih snaga s tehnologijama sljedeće generacije. Inicijative poput Piano Nazionale Industria 4.0, kasnije proširene u Transizione 4.0, nudile su porezne olakšice za istraživanje i razvoj, digitalnu transformaciju i automatizaciju. U kombinaciji s fondovima EU za oporavak usmjerenima na zelene i digitalne inovacije, ove su mjere stvorile plodno okruženje za tvrtke da ulažu, prilagođavaju se i proširuju svoje tehnološke sposobnosti.
Kao rezultat toga, Italija je svjedočila evoluciji od gospodarstva temeljenog na proizvodnji do gospodarstva koje sve više karakterizira integracija istraživanja, digitalne infrastrukture i visokovrijednih usluga. Vladin strateški poticaj javno-privatnoj suradnji također je potaknuo regionalne inovacijske klastere, posebno u robotici, obnovljivim izvorima energije i naprednim materijalima – sektorima koji sada pokreću velik dio rasta izvoza.
Snaga srednje visoke tehnologije
Izvješće CED-a ističe još jedan prepoznatljiv aspekt talijanske industrijske renesanse: snagu sektora srednje i visoke tehnologije. Talijanske tvrtke, često male ili srednje veličine, ali visoko specijalizirane, pokazale su izvanrednu sposobnost prevođenja globalnih inovacija u konkretne primjene. Te tvrtke djeluju kao „mostovi“ između tradicionalne proizvodnje i vrhunskih inovacija – značajka koja je dugo definirala uspjeh talijanske proizvodnje.
Iako te tvrtke generiraju samo oko 11% ukupne dodane vrijednosti, one čine više od 70% privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj. Ova koncentracija naglašava nacionalni model koji cijeni prilagodljivost iznad opsega i inovacije iznad veličine – model koji su vladine politike namjerno podržavale. Olakšavanjem pristupa digitalnoj infrastrukturi, promicanjem tehničkog obrazovanja i smanjenjem birokratskih prepreka, talijanska država stvorila je uvjete u kojima inovacije mogu organski nastati iz industrijske strukture, a ne biti nametnute odozgo.
Kvantificiranje ekonomskog utjecaja
Izvješće CED-a pruža upečatljive ekonometrijske dokaze o širem utjecaju tehnoloških ulaganja. U gospodarstvima OECD-a, svaki dodatni dolar u visokotehnološkoj dodanoj vrijednosti generira prosječno 3,18 dolara BDP-a unutar tri godine. U europskim gospodarstvima taj se multiplikator penje na 3,9 – gotovo tri puta više nego u niskotehnološkim sektorima.
Za Italiju, ove brojke potvrđuju da inovacija nije samo pitanje prestiža ili produktivnosti, već pravi motor održivog rasta. Tehnološka ulaganja također su povezana s porastom zaposlenosti: za svakih 10 milijardi dolara povećanja dodane vrijednosti visoke tehnologije, u Europskoj uniji stvara se otprilike 161 000 novih radnih mjesta. To se protivi uobičajenoj priči da automatizacija eliminira rad – umjesto toga, podaci pokazuju da, u kombinaciji s osposobljavanjem i uključivim politikama, inovacija širi tržište rada i poboljšava kvalitetu posla.
Izgradnja europskog tehnološkog identiteta
Talijanska vlada također je glasno zagovarala koordiniraniji europski pristup inovacijama. Rim podržava prelazak s poticaja na strani ponude (financiranje istraživačkih projekata) prema politikama na strani potražnje koje ubrzavaju usvajanje tehnologije u industrijama i javnim uslugama. To uključuje digitalizaciju uprava, promicanje inovativne javne nabave i definiranje jasnih „tehnoloških misija“ koje usmjeravaju ulaganja prema strateškim ciljevima.
Štoviše, Italija zagovara koncept „suradnje“ – konkurentne suradnje među europskim zemljama radi dijeljenja tehnologija, uspostavljanja zajedničkih standarda i iskorištavanja raznolikosti industrijskih ekosustava. U tom kontekstu, fleksibilna i umrežena industrijska baza Italije daje joj prirodnu prednost.
Put pred nama
Tehnološki uspon Italije još je uvijek u tijeku, ali smjer je jasan. Udvostručenje visokotehnološkog izvoza signalizira ne samo statističko poboljšanje već i strukturnu transformaciju gospodarstva. S jakim tehničkim kompetencijama, integriranim lancima opskrbe i poslovnom kulturom sposobnom za brzu prilagodbu, Italija je postavila temelje za održivu visokotehnološku budućnost.
Izazov je sada kontinuitet – održavanje dosljednih ulaganja u obrazovanje, istraživanje i infrastrukturu, uz osiguravanje da inovacije ostanu uključive i široko rasprostranjene. Kako zaključuje izvješće CED-a, tehnološki rast ne ovisi samo o tome koliko inovacija zemlja proizvodi, već i o tome koliko ih učinkovito apsorbira i širi.
Vizionarskom politikom, ciljanim ulaganjima i obnovljenim partnerstvom između države i industrije, Italija je pokazala da čak i u konkurentnom globalnom okruženju, strateško upravljanje može potencijal pretvoriti u napredak. Preporod visoke tehnologije nacije dokaz je da uz pravu kombinaciju politike, vještina i ambicije, inovacija može postati temelj nacionalne otpornosti i rasta.
Alessandro Fiorentino