Subscribe
Nedavno je objavljen Indeks trgovinskih barijera za 2025. (TBI 2025): izvješće od značajnog interesa za analizu trenutne međunarodne ekonomske situacije. Važnost ovog dokumenta proizlazi iz transformacija koje su u tijeku u globalnom trgovinskom sustavu, obilježenih povratkom protekcionističkim politikama. U tom kontekstu, indeks nudi detaljnu sliku postojećih trgovinskih barijera i istovremeno predstavlja čvrstu osnovu za tumačenje budućih događaja u geopolitičkoj i ekonomskoj sferi.
POGLED NA DRUGU STRANU ATLANTIKA
Potrebno je napraviti metodološku napomenu i vjerojatno je detaljno istražiti u sljedećem članku. Zapravo, okvir koji je zacrtao TBI 2025 već se čini, dijelom, zastarjelim u odnosu na nagle promjene koje bi se mogle dogoditi u kratkom roku, posebno nakon novih carinskih mjera koje je uvela američka administracija na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom. Ove politike, usmjerene na ispravljanje neravnoteža koje SAD percipira u međunarodnoj trgovini, već su dovele do povećanja troškova povezanih s uvozom i izvozom, s potencijalnim srednjoročnim i dugoročnim posljedicama na brojna gospodarstva, uključujući i gospodarstva država članica Europske unije. Unatoč tome, izdanje izvješća za 2025. predstavlja bitnu referentnu točku za proučavanje dinamike u tijeku.
SADRŽAJ I METODOLOGIJA INDEKSA TRGOVINSKIH BARIJERA
Kako bi se u potpunosti razumio analitički i interpretativni opseg Indeksa trgovinskih barijera, ključno je pažljivo ispitivanje korištenih izvora, kognitivnih ciljeva i metodologije primijenjene za obradu podataka. TBI, po svojoj prirodi kompozitnog indeksa, temelji se na integriranom sustavu informacija međunarodnih organizacija s dokazanim autoritetom: među njima su Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja pruža podatke o ograničenjima u sektoru usluga, i Svjetska trgovinska organizacija (WTO), koja doprinosi statistikama o necarinskim barijerama, carinskim tarifama i sudjelovanju u sporazumima o slobodnoj trgovini (FTA). Izdanje iz 2025. ističe se širinom svog obuhvatom, uključujući 122 zemlje koje predstavljaju približno 97% svjetskog bruto domaćeg proizvoda i 80% svjetske populacije, što predstavlja značajno proširenje u usporedbi s izdanjem iz 2023., koje je razmatralo samo 88 zemalja. Ovo proširenje odražava želju za točnijim obuhvaćanjem složenosti i evolucije međunarodnog trgovinskog krajolika, a istovremeno nudi čvrstu empirijsku osnovu za razvoj ekonomskih politika temeljenih na pouzdanim i ažurnim podacima. U tom smislu, TBI 2025 je konfiguriran kao napredni analitički alat, ključan za tumačenje glavnih globalnih ekonomskih i trgovinskih trendova. Indeks ima za cilj pratiti i vrednovati svu međunarodnu trgovinu putem višerazinskog pristupa, strukturiranog na četiri temeljna analitička stupa. Izravne trgovinske barijere klasificiraju se u tri makrokategorije: carine, necarinske barijere (NTB) i ograničenja usluga. Tome se dodaje i četvrta interpretativna os pod nazivom Olakšavanje, koja uzima u obzir niz strukturnih čimbenika – uključujući učinkovitost logističke infrastrukture, zaštitu prava vlasništva, ograničenja digitalne trgovine i stupanj pridržavanja sporazuma o slobodnoj trgovini – koji imaju odlučujući utjecaj na sposobnost zemalja da pristupe i sudjeluju u međunarodnoj trgovini.
ŠTO SE PROMIJENILO OD INDEKSA TRGOVINSKIH BARIJERA IZ 2023.?
Za analizu podataka koje pruža Indeks trgovinskih barijera za 2025. godinu, započinjemo usporedbom s globalnom prosječnom vrijednošću iz prethodnog izdanja ovog dokumenta iz 2023. godine. To je vrijednost između 1 i 10, gdje 10 predstavlja najvišu moguću razinu određivanja cijena. U 2023. godini vrijednost je iznosila 3,95, dok u trenutnom indeksu možemo vidjeti porast od 7%, dosegnuvši 4,22. Što nam govori ovaj porast? Svakako naglašava rast trenda protekcionizma u komercijalnom sektoru, u kontekstu koji se već mora nositi s geopolitičkom nestabilnošću povezanom s brojnim tekućim sukobima, s posljedičnom rekonfiguracijom globalnih lanaca i brzom digitalizacijom gospodarskih tokova.
DINAMIKA I GLOBALNI TRENDOVI INDEKSA TRGOVINSKIH BARIJERA 2025.
S obzirom na ovaj globalni porast indeksa od 7%, može se reći da analiza koju sadrži i predlaže TBI 2025 prikazuje globalno gospodarstvo karakterizirano pooštravanjem restriktivnih trgovinskih politika unutar scenarija u kojem geopolitičke napetosti i digitalna tranzicija preuzimaju sve središnju ulogu. Međusobno povezani svijet i krize povezane sa sukobima – uključujući i one u Europi s ratom u Ukrajini – stoga su među elementima koji olakšavaju ovaj trend. Nadalje, Indeks trgovinskih barijera 2025 ističe kako je jedan od najrelevantnijih aspekata trenutnog globalnog trgovinskog konteksta predstavljen širenjem digitalnih barijera. Europska unija je posebno usvojila stroge propise, poput Zakona o digitalnim uslugama i Zakona o digitalnim tržištima, uvodeći ograničenja prekograničnog protoka podataka, zahtjeve za lokalizaciju sadržaja, standarde kibernetičke sigurnosti i digitalne poreze. Uzimajući u obzir jednu od pretpostavki predloženih analizom indeksa, takve regulatorne mjere, iako opravdane potrebom zaštite potrošača i unutarnjeg tržišta, riskirale bi ometanje konkurencije i usporavanje tehnoloških inovacija. Stoga bi to bile značajne prepreke, posebno ako uzmemo u obzir razvoj vezan uz nove tehnologije i, prije svega, utjecaj umjetne inteligencije na naše društvo u bliskoj budućnosti. Promatrajući velika geografska područja i utjecaje koje glavna gospodarstva imaju na indeks i na digitalne barijere, možemo pogledati kontrast između kineskog i američkog tržišta. U Kini se koriste i obvezne mjere lokalizacije podataka i sigurnosne barijere: na taj je način stvoreno vrlo precizno i visoko regulirano digitalno okruženje. Umjesto toga, gledajući glavnog konkurenta zmaja s druge strane Pacifika, Sjedinjene Države nemaju pravu homogenu saveznu strategiju i disciplinu u pogledu digitalnih barijera. Zapravo, pojedine države primjenjuju različita ograničenja, posebno ako pogledamo propise sektora gig ekonomije, koji uključuju platforme poput Ubera i Airbnba. Ako pogledamo maksimalnu otvorenost digitalne trgovine, zemlje koje postižu viši indeks svakako su Singapur i Novi Zeland zahvaljujući apsolutno povoljnim pravilima i propisima, posebno s gledišta digitalne dinamike.
POGLED NA REGIONALNU DINAMIKU
Analizirajući međunarodnu trgovinu iz perspektive velikih regionalnih područja i promatrajući podatke, možemo potvrditi da se Sjeverna Amerika etablirala kao geografsko područje s najvišom razinom trgovinske otvorenosti, što je uglavnom podržano izvrsnim rezultatima Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, zemalja koje se i dalje ističu po usvajanju politika usmjerenih na liberalizaciju trgovine. Naravno, što se tiče SAD-a, moramo uzeti u obzir i uvođenje novih carinskih politika koje je predsjednik Trump pokrenuo samo mjesec dana prije objave izvješća. Ako bi politike postale strukturne, mogle bi uzrokovati kolaps američkog indeksa, što bi također smanjilo regionalne rezultate. Drugo, nalazimo zemlje zapadne Europe koje, iako održavaju relativno visok stupanj otvorenosti, čini se da su kažnjene rastućom prisutnošću necarinskih barijera. Posebno u pogledu strogih pravila i propisa u digitalnom području, koji obično ograničavaju međunarodni protok podataka i interoperabilnost usluga. Takva se pitanja ispituju i nalaze se na političkom dnevnom redu Europske unije, također u pogledu podrške razvoju umjetne inteligencije. Upravo je značajka veće heterogenosti ono što karakterizira tržište i gospodarstva istočnoazijske i pacifičke regije, budući da postoje izraženi diskontinuiteti između vrlo različitih gospodarstava. S jedne strane vidimo vrlo otvorena gospodarstva poput Hong Konga i Singapura, koja zauzimaju prvo i drugo mjesto na Indeksu trgovinskih barijera za 2025. godinu, a zatim se približavamo zemljama poput Indonezije, koje se nalaze na suprotnom kraju ljestvice (122. mjesto) upravo zbog visokog stupnja komercijalnog zatvaranja i uporne upotrebe protekcionističkih mjera. Neki znakovi poboljšanja u usporedbi s izvješćem iz 2023. zabilježeni su u subsaharskoj Africi. Indeks ističe da je taj rast uglavnom posljedica strukturnih reformi i djelomičnih liberalizacija. Zauzvrat, Južna Azija ima najgore rezultate, potvrđena kao najrestriktivnija regija, pod snažnim utjecajem protekcionističkih strategija poput onih koje su usvojili Indija i Pakistan, a koje pokreću regiju.