Subscribe
Predsjednica Komisije poziva čelnike da odaberu između ruske imovine ili zajedničkog duga, dok je socijalisti i liberali optužuju da udovoljava Trumpu
Uoči ključnog sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je borbeni govor u Europskom parlamentu u Strasbourgu, pozivajući EU da se brani u svijetu „ratova i predatora“ te da hitno oslobodi nova sredstva za Ukrajinu. Njezina intervencija uslijedila je gotovo dva tjedna nakon objave kontroverzne američke Strategije nacionalne sigurnosti, koja se u Europi općenito smatra signalom snižavanja transatlantskih obveza, posebno prema sigurnosti kontinenta.
Bez ikakvog spomena Donalda Trumpa imenom, von der Leyen je izravno odgovorila na narativ koji dolazi iz Washingtona. „Ne bismo trebali biti šokirani onim što drugi govore o Europi“, rekla je zastupnicima Europskog parlamenta, dodajući da su se tvrdnje o EU u prošlosti često pokazale pogrešnima. Priznala je da je američka strategija bila ispravna u primjećivanju pada udjela Europe u globalnom BDP-u – s 25% 1990. na 14% danas – ali je oštro podsjetila zastupnike da su Sjedinjene Države slijedile istu putanju, padajući s 22% na 14% u istom razdoblju. Prava promjena, tvrdila je, bio je dramatičan porast Kine s 4% na 20% globalnog BDP-a.
Von der Leyen nije ovu stvarnost predstavila kao transatlantsku prijekor, već kao dokaz duboke transformacije globalne ekonomske i političke ravnoteže. Ipak, njezina odluka da previdi oštrije optužbe sadržane u američkoj strategiji – tvrdnje da institucije EU potkopavaju slobodu i suverenitet, guše rast birokracijom i potiču cenzuru digitalnom regulacijom – izazvala je trenutnu reakciju lijevo-centrističkih i liberalnih skupina u Parlamentu.
Optužbe za pomirenje
Iratxe García Pérez, čelnica Socijalista i demokrata, otvoreno je ukorila predsjednika Komisije. „Niste rekli ni riječi o prijetnjama koje dolaze iz Sjedinjenih Država“, ljutito je rekla. „Dosta je s popuštanjem i laskanjem autokratima. To neće donijeti mir, samo više sukoba.“ Liberalna grupa Renew ponovila je kritike odmjerenijim tonom. Njezina čelnica, Valérie Hayer, bliska francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, upozorila je da popuštanje ne funkcionira i pozvala na otpor svakom obliku „vazalizacije“, uz očuvanje transatlantskih odnosa.
Međutim, von der Leyen odlučila je usmjeriti raspravu dalje od izravnog sukoba s Washingtonom i usmjeriti je prema onome što je opisala kao širu geopolitičku lekciju trenutka. Tvrdila je da je kombinirani učinak ruske agresije i sve više transakcijskog stava Amerike stvorio daleko opasniji svijet u kojem se Europa može osloniti samo na sebe.
Europa u svijetu „ratova i predatora“
„Na sutrašnjem Europskom vijeću moramo potvrditi da se brinemo o vlastitoj strategiji, vlastitim interesima i vlastitim prioritetima“, izjavila je von der Leyen. „Ovo je trenutak neovisnosti Europe.“ Pljesak u dvorani bio je pristojan, a ne entuzijastičan, odražavajući preostale sumnje u to koliko su takve ambicije realne.
Kako bi potkrijepila svoje argumente, predsjednica Komisije istaknula je nedavna postignuća koja su se nekada smatrala nemogućima. Podsjetila je na odluku EU-a da okonča ovisnost o ruskom plinu i nafti, godine oklijevanja koje je konačno otklonio rat u Ukrajini. Također je istaknula dramatičnu promjenu u obrambenoj politici, s izgradnjom novih industrijskih kapaciteta za suočavanje s hibridnim ratovanjem i vojnim prijetnjama. „Učinili smo više za obranu u jednoj godini nego u cijelom desetljeću“, rekla je, napominjući da je samo ove godine pokrenuto 800 milijardi eura ulaganja. Program EU-a SAFE, koji osigurava povoljne kredite za obrambena ulaganja, preopterećen je zahtjevima, a 19 zemalja već traži sredstva, a druge traže više.
Dilema financiranja Ukrajine
No, kada je riječ o Ukrajini, svježi resursi su upravo ono što Europi nedostaje. S obzirom na to da je američka vojna pomoć efektivno zamrznuta, Kijev se suočava s kritičnim financijskim nedostatkom u sljedeće dvije godine. Kako ga popuniti središnja je dilema s kojom se suočavaju čelnici EU u Bruxellesu.
Von der Leyen ponovila je predanost EU-a pokrivanju dvije trećine financijskih potreba Ukrajine u razdoblju 2026. – 2027., u iznosu od 90 milijardi eura. Kako bi to postigla, predložila je dvije mogućnosti: korištenje zamrznute ruske imovine ili izdavanje novog zajedničkog europskog duga. Oba puta ostaju politički neizvjesna. Belgija, Mađarska, Europska središnja banka i Italija iznijele su prigovore na oduzimanje ruske imovine, dok se takozvane „štedljive“ zemlje, predvođene Njemačkom, i dalje snažno protive novom zajedničkom zaduživanju.
Ipak, von der Leyen pozvala je čelnike da odluče sada. Podsjetila je da je EU već poduzeo značajan korak imobilizacijom više od 200 milijardi eura ruske imovine u europskim financijskim institucijama na neodređeno vrijeme, dok Moskva ne završi rat i ne pristane obeštetiti Ukrajinu.
Kao što je predsjednik Europskog vijeća António Costa obećao jednodnevne sastanke na vrhu, rastući popis neriješenih pitanja – od financiranja Ukrajine do prijetećeg skretanja s kolosijeka trgovinskog sporazuma EU-Mercosur od strane Italije i Francuske – sugerira drugačije. Sastanak bi se lako mogao proširiti u višednevni maraton, testirajući može li se europska retorika o neovisnosti pratiti odlučnim djelovanjem.
Alessandro Fiorentino